Smnewstl.com – 01-10-2024 (Vientiane) -Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro destaka importánsia atu garante seguransa enerjétika, liu-husi explorasaun rekursu hidrokarbonetu, instalasaun Gás Naturál Liquifeitu – GNL no investimentu iha enerjia renovável hanesan solar, eólika, hidroelétrika no seluk tan.
Komporomissu Timor-Leste ne’e aprezenta iha Reuniaun husi Ministru Enerjia ASEAN nian (AMEM – Sigla iha inglez) ba dala-42 no Reuniaun Ministru Enerjia ba Simeira Ázia Osidentál (EAS EMM – sigla iha inglez), ne’ ebé realiza husi loron 26 to’ o 27 fulan Setembru iha Vientiane, Laos.

AMEM ba dala-42 no EAS EMM ba dala-18 subliña importánsia husi tranzisaun enerjétika trans-fronterisa, ba rezilénsia rejionál no ba dezenvolvimentu sustentável, liu-husi esforsu koolaborativa entre nasaun sira ASEAN no ba Azia Leste.
“Hanesan membru foun ASEAN nian, Timor-Leste entusiazmu maka’as hodi simu oportunidade hodi hakle’an liu-tan envolvimentu iha dezenvolvimentu enerjia, seguransa energia, tranzisaun enerjia, inklui dekarbonizasaun ho Ministeriu ba Enerjia ASEAN nina no mos membru sira. Hodi hateke ba futuru, Timor-Leste nakloke no simu ho kontente koolaborasaun ho parseiru rejionál, hodi konkretiza inisiativa ba enerjétika” Tenik Ministru Francisco Monteiro.

Tuir Ministru Monteiro, Timor-Leste nian hodi maksimiza ninia rekursus enerjétiku renovável no naun renovavél hanesan parte ida husi estratejia dezenvolvimentu kompreensivu nasaun nian no kontinua promove kooperasaun rejionál no kontribui ba kresimentu ekonómiku, ba seguransa no konetividade enerjétika.
Kona-ba dekarbonizasaun, destaka inisiativa projektu Kaptura no Armajenamentu Kabonu husi rezervatóriu Bayu-Undan, hanesan teknolojia ne’ebé bele reduz produsaun karbono dioksida – CO2, ne’ebé maki ha efeitu maka’as ba ambiente no Timor-Leste hakarak dezenvolve ida ne’e, relasiona ho fim husi produsaun kampu Bayu-Undan.

Iha konferénsia ho tema: ASEAN: Hadi’a konetividade no reziliénsia, Ministru Energia no Mineral Laos, Phosay Sayasone destaka papel importante husi integrasaun enerjétika ba iha promosaun husi dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha rejiiaun, liu-husi reforsu ba kooperasaun rejionál, hodi alkansa seguransa enerjétika ne’ebé sustentávél. (*/Smnews)


Komentariu