Smnewstl.com – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu autoridade munisipál hahú hosi Prezidente Autoridade, administradór postu administrativu, xefe suku no xefe aldeia sira atu servisu makas hodi halo prevensaun bá violénsia hasoru feto no labarik feto.

Primeiru-Ministru husu ne’e durante intervensaun iha fórum diálogu kona-bá “Autoridade Lokál Sai Kampiaun bá Igualdade Jéneru iha Suku” ne’ebé organiza hosi Sekretária Estadu Igualdade (SEI) ho partisipasaun hosi xefe suku sira iha territóriu tomak.
“Husu autoridade munisipál sira hosi munisípiu to’o suku, tau atensaun bo’ot liu bá violénsia kontra jéneru. Ida-ne’e mak sai problema bo’ot,” Xanana Gusmão hateten iha salaun OKA Osindo, kinta (18/07/2024).
Líder nasionál ne’e observa katak, ikus-ikus ne’e violénsia doméstika mosu barak tanba autoridade lokál sira seidauk iha kapasidade atu rezolve problema entre feto ida ho mane ida.

Tanba ne’e, Xefe Governu fó-hanoin katak, nu’udár xefe suku tau-matan bá komunidade nia moris, bainhira buat ruma akontese bolu sira hodi ko’alia didi’ak, ida-ne’e mak autoridade lokál sai kampiaun.
“Se la’e, naran kampiaun maibé joga la hatene. Ne’ebé favór tau-matan bá problema ne’ebé mosu iha povu nia leet,” Xanana Gusmão hateten.
Husu mós bá xefe suku no xefe aldeia sira bainhira haree feen-la’en baku-malu tenke bá to’o sira-nia uma hodi ko’alia ho sira, la’ós hanoin de’it igualdade jéneru maibé haree umanizmu, se la’e ida mate no ida bá kadeia labarik sira abandonadu, dala ruma Estadu bele fó osan hodi haree sira maibé sira mós presiza domin hosi inan no aman.
Primeiru-Ministru apela bá autoridade lokál sira atu livre no labele adere bá kualkér arte marsiál ka arte rituál hodi sai ezemplu dame na’in iha komunidade nia leet.
Iha fatin hanesan, Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho hateten, nu’udár autoridade lokál iha knaar importante atu fasilita no transmite informasaun sira bá mudansa iha komunidade.
Xefe suku mak tenke hamosu inisiativa bá mudansa pozitivu sira ne’ebé valoriza feto no labarik feto, respeita mane no ema hotu-hotu hodi fó oportunidade hanesan iha suku laran.

“Ida-ne’e mak SEI hanaran ita bo’ot sira kampiaun bá igualdade jéneru. Ema ne’ebé sai kampiaun bá igualdade jéneru sei dedika an atu inisia atividade sira hodi harahun barreira ne’ebé teri-netik feto sira nia oportunidade,” Elvina de Sousa Carvalho subliña.
Fórum diálogu ne’e mós atu rekoñese kontribuisaun autoridade lokál sira iha komunidade nia leet, knaar importante ne’ebé iha hatuur ona iha Lei suku númeru 9/2016, númeru 23 kona-bá kompeténsia xefe suku nian atu kria mekanizmu prevensaun violénsia doméstika no kria inisiativu protesaun no akompaña vítima sira.
Lei kontra violénsia doméstika mós fó oportunidade bá xefe suku no xefe aldeia sira atu fahe informasaun kona-bá Lei ne’e.
Iha planu asaun anuál kontra violénsia bazeia bá jéneru, sita knaar autoridade lokál sira iha prevensaun violénsia bazeia bá jéneru iha suku no fó responsabilidade bá Ministériu Administrasaun Estatál atu hasa’e kapasidade autoridade lokál liu-hosi formasaun no kapasitasaun bá membru sira.
Maske númeru partisipasaun feto iha suku sei kiik hosi totál 452, maibé sei iha esforsu atu hasa’e kapasitasaun feto iha dezenvolvimentu lokál. (*/Smnews)



Komentariu