Smnewstl.com 16-12-21 (Dili) — Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona finál globál ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho montante $ 2.178 328 791, ne’ebe aprezenta husi Governo Viabilizado Partido FRETILIN liderado Taur Matan Ruak ho votus afavór 44 kontra 21 no abstensaun zero.

Vise Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento esplika, proposta OJE 2022 ne’e, fahe bá tabela administrasaun sentrál iha aumentu kuaze kuaze $ 268 914 731, RAEOA no $ 5 128 560, seguransa sosiál $ 23 520, depois despeza globál konsolidada hamutuk $ 268 914 731.

Tuir Angelina, tetu finál OJE ne’e sa’e, tanba foti husi Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE) no mós segundu husi esessu RSE no saldo jerénsia, impréstimu,  doasaun hamutuk $ 1.859,477,947 inklui mos transferénsia husi fundu petrolífru hamutuk $ 1 311, 387 267, RSE $ 554 77 576, no foti liu husi RSE hamutuk $ 757 309 691, maka totál tetu OJE 2022 sa’e bá $ 2.178 328 791.

Aprovasaun Final ba Proposta OJE 2022 Husi Parlamento Nacional. Imagen Gabinte Primeiro Ministro

“Proposta OJE bá 2022 ne’ebé PN aprova iha finál globál ne’e mak $ 1.859,477,947, orsamentu ida-ne’e fame bá administrasaun sentrál RAEOA ho seguransa sosiál. Hanesna ida ohin Prezidente dehan ne’e, tanba ne’e inklui ona impréstimu ho doasaun ne’e mak despeza globál OJE ne’e mak $ 2.178 328 791,” dehan Vise Prezidente PN, Maria Angelina Sarmento, iha PN, kinta ne’e.

Entretantu, husi globál OJE 2022 ne’e fahe kategoria bá saláriu vensimentu $ 244 679 401, bens no servisu $ 416 929 610, transferénsia públikas $ 508 802 279, kapitál menór 31 361 527, kapitál dezenvolvimentu 388 790 399.

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak lori governu nia naran, agradese bá deputadu sira, bá debate saudável hala’o durante diskusaun hodi kontribui bá esklaresimentu timoroan hotu atu bele hatene di’ak liután kona-ba OJE ne’e.

“Ha’u hakarak, iha VIII Governu Konstitusionál nia naran no iha ha’u-nia naran rasik, hato’o ha’u-nia agradesimentu ba distintas no Distintus Deputadus sira hotu, ba debate saudável ne’ebé ita dezenvolve iha loron hirak ne’e, ne’ebé kontribui tebes ba esklaresimentu Timoroan hotu-hotu no atu hatene di’ak liu tan opsoins boot husi Planu no Orsamentu ba tinan oin mai, ho objetivu atu reforsa reziliénsia país nian no atu promove koezaun ekonómika no sosiál,” dehan nia.

Xefe Governu rejista ho kondisaun intervensaun polítika partidáriu husi deputadu sira, maske iha deverjénsia oi-oin, maibé ho fuan nakloke no mantein espíritu konstrutivu ne’ebé sentralizadu bá superior no interese sidadaun sira-nian.(ant)