Smnewstl.com 06-10-2021 (Dili) – Konsellu Ministru aprova ona projetu proposta lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022 ho montante billiaun $ 1,675.

Projetu proposta lei OJE 2022 ne’e, aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, iha reuniaun konsellu ministru ordináriu Kuarta-feira ohin, ne’ebé tuir planu fulan Outubru ne’e, sei submete bá Parlamentu Nasionál (PN).

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Konsellu Ministru aprova projetu proposta lei OJE bá tinan 2022, aprova proposta lei no aprova mós ninia montante. OJE ninia montante mak fixa nafatin bá $ 1,675,” dehan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães.

Lee Mós:
Asosiasaun 14 Submete Ona Mosaun Sensura Bá FIFA ho AFC, Lakon Konfiansa ba Francisco Jerónimo 

OJE tinan 2022 ne’e, aloka bá tabela tolu kompostu husi orsamentu administrasaun sentrál, orsamentu Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-cusse Ambenu (RAEOA) no orsamentu bá rejime seguransa sosiál.

Tanba ne’e, tuir planu, projetu proposta lei OJE tinan 2022 ne’e, governu sei haruka bá Parlamentu Nasionál (PN) iha loron 15 fulan Outubro ne’e.

Lee Mós:
PNTL Dezmantela Armagen Loja Xineza Iha Bidau Ne’ebé Rai Osan Falsu Millaun Haat Resin

“Tuir planu prevé hela bá dia 15 (Outubru), mais prosesu sira hotu iha Ministériu Finansas, ne’ebé konfirmasaun preparativus téknikus sira iha parte finansas nian mak agora dezenvole hela, importante mak ohin iha aprovasaun ne’e mak sei guia sira. Iha desizaun ida ohin, sei halo fasil liu bá tékniku finansas nian hodi prepara livru sira,” informa nia.

Lee Mós:
TL-Vietnam Reitera Kooperasaun Bilateral no Diskute Ajenda Vizita PM Vietnam ba Dili

Iha OJE 2022 ne’e, oitavu governu konstitusionál define ona prioridade nasionál neen (6) mak hanesan, primeiru kona-ba dezenvolvimentu kapitál umanu hanesan edukasaun, formasaun profisionál no saúde. Segundu abitasaun no inkluzaun sosiál, terseiru setór produtivu sira hanesan agrikultura no turízmu, ambiente no mós konektividade.

Daha’at, dezenvolvimentu setór produtivu, dalimak, dezenvolvimentu rurál no daneen mak kona-ba governasaun di’ak.(ant)