Arte e Cultura, Geral, Social

Seidauk Iha Desizaun Família Lori Max Stahl Nia Isin Mate Mai TL

Seidauk Iha Desizaun Família Lori Max Stahl Nia Isin Mate Mai TL

Smnewstl.com 28-10-2021 (Dili) – Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Magalhães hateten, governu kontinua komunika ho família matebian saudozu jornalista señór Max Stahl nian atu lori saudozu nia isin mate mai Timor-Leste, tanba to’o oras ne’e seidauk iha desizaun ruma husi família enlutada.

Fidelis Magalhães dehan, detallas husi serimónia kona-ba prosesu funeral bá saudozu Max Stahl nian, governu sei hein konfirmasaun husi família enlutada liu-liu desizaun husi saudozu nia kaben ho família sira iha Brisbane Austrália.

“Momentu ida-ne’e parte governu nian akompaña hela no iha komunikasaun ho família enlutada iha Brisbane liu-liu nia kaben atu sira bele konfirma desizaun família nian oinsá, serimónia sira konkorda atu halo karik halo oinsá, atu lori mai Timor karik bainhira mak lori mai to’o Timor, hirak ne’e sei aserta hela ho parte família nian,” dehan Ministru Fidelis Magalhães, iha Palásiu Governu, Dili, kinta ne’e.

Porta-voz Governu ne’e hatutan, governu seidauk to’o iha faze ne’ebé kriasaun dekretu governu ruma kona-ba deslutu nasionál saudozu Max Stahl nia mate, tanba ezekutivu foin simu informasaun kona-ba saudozu nia mate.

Fidelis realsa, Max Stahl hanesan jornalista no realizadór ne’ebé responsável bá filmajen husi trajédia Massakre Santa Cruz iha tinan 2991, hodi bolu atensaun bá komunidade internasionál no mós koloka Timor-Leste iha ajenda topu internasionál nian nu’udar kontributu importante bá autodeterminasaun timoroan nian.

“Lori Governu no Povu Timór tomak nia naran, hato’o ami nia sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an tebes ba família no amigu estimadu Max Stahl nian no afirma katak “Povu Timór nafatin agradese ba ninia kontribuisaun ba autodeterminasaun nasionál” no katak “ninia korajen no legadu,” dehan Fidelis.

Max Stahl, husik iis, ohin loron 28 fulan-outubru, iha Brisbane, vítima husi moras ne’ebé kleur, iha loron ne’ebé bainhira ita selebra tinan 30 bá saudozu Sebastião Gomes nia mate, ne’ebé ninia omenajen maka hamosu masakre Santa Cruz.

No iha loron 12 fulan-novembru tinan 1991, Max Stahl akompaña marxa omenajen husi Igreja Motaél to’o iha rate Sebastião Gomes nian, ne’ebé too hamosu Masakre Santa Krus, iha ne’ebé joven timoroan atus ba atus militár indonéziu sira oho. Imajen sira ne’e, da’et ba mundu tomak no hatudu ba mundu internasionál drama timoroan nian.

Nune’e ninia profisionalizmu no korajen ne’ebé boot fó impulsu fundamentál ba frente diplomátika rezisténsia timoroan nian, ne’ebé lori Timor-Leste ba página dahuluk meiu komunikasaun sosiál mundiál, hafoin tinan barak iha ne’ebé opiniaun públika mundiál la hatene situasaun iha Timor-Leste nian.

Iha tinan 2009, hetan kondekorasaun ho Insígnia Orden Timor-Leste nian no iha tinan 2019 nia simu kolár Orden Timor Leste nian, – kondekorasaun Nasionál ne’ebé aas liu.

Iha tinan 2019 mós, nia hetan nasionalidade timoroan husi Parlamentu Nasionál, iha aktu ida ne’ebé “reprezenta omenajen husi Povu Timor-Leste nian ba espíritu umanista, altruizmu no korajen ne’ebé boot tebes Max Stahl nian” no ne’ebé “hato’o agradesimentu no rekoñesimentu ba ninia asaun di’ak tebes ne’ebé nia halo”.

Christopher Wenner, koñesidu liu ho naran Max Stahl, moris iha loron 6 fulan-dezembru tinan 1954 iha Reinu Unidu, no hakotu iis iha ospitál Brisbane Austrália, tanba sofre moras komplikadu.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: