Opiníaun

Midia Tenke Sai Opozisaun Ka Afavor Ba Ukun? (Prespektiva ida kona-ba postura midia iha prosesu demokratizasaun – Artigo ne’e opiniaun pessoal, la representa instituisaun ne’ebé hakna’ar-an ba) Husi: Aniceto Soares dos Reis – Alumi Kursu Komunikasaun Sosiál – UNTL

Midia Tenke Sai Opozisaun Ka Afavor Ba Ukun? (Prespektiva ida kona-ba postura midia iha prosesu demokratizasaun – Artigo ne’e opiniaun pessoal, la representa instituisaun ne’ebé hakna’ar-an ba) Husi: Aniceto Soares dos Reis – Alumi Kursu Komunikasaun Sosiál – UNTL

A. Introdusaun
Kna’ar instituisaun midia nia mak fornese informasaun no programas sira ba audiénsia sira, tuir nesesidade, kontestu, konjuntura nasional no internasional, atu sidadaun sira informadu, adapta-an tuir realidade no la atraza akompaña kualker evolusaun no dezenvolvimentu iha rai-laran no rai liur no kna’ar ida ne’e mak instituisaun midia sira presta durante ne’e, hodi informa, eduka no diverte audiensia sira.

Dala ruma mos akompaña krítika sira husi audiénsia, relasiona ho produtu ne’ebé mak instituisaun mídia sira publika kada loron, tanba dala ruma produtu jornalizmu ida, la favorese ba sira, la tuir saida mak sira hakarak no defende, maibé ne’e buat normal ida, ne’ebé instituisaun midia no professional komunikasaun sosial sira hasoru iha atividade diária. Waihira instuisaun mídia ida produz obra ida ho fontes husi opozisaun, mak sei mosu persepsaun ida katak, mídia ne’ebé sujeita ba krítika afavor ba opozisaun no waihira obra notisioza ida mak fontes ne’e mai husi maka’er ukun, mak sei mosu opiniaun katak, media ne’e afavor ba ukun.

Prátikas iha instituisaun mídia sira dala barak, agenda sira (news gathering) defini iha enkonru editoriál, hodi deskuti ho kle’an assuntu ida, analiza mapa konflitu, analiza dokumentu, planu koobertura, perguntas, fontes etc, atu prosesu produsaun notisioza ida, elabora husi anglu – prespetiva oi-oin, nune’e produtu jornalizmu ida ne’ebé mak atu publika, dada atensaun husi audiensia sira atu lé no kontinua akompaña ho atentu, evolusaun husi notisia ka kazu ruma ne’ebé sai atensaun públiku nian.

Liberdade imprensa ne’ebé mak instituisaun, profissional mídia sira exerse lor-loron, la’os liberdade total hodi la obedese ba normas regulamentares no valores komum ne’ebé mak existe iha sosiedade nia le’et, tanba hahalok no lala’ok midia nian, obedese ba lei komunikasaun sosiál no kondigu deontolojia, ne’ebé mak regula konduta – komportamentu husi jornalista sira, nune’e produtu jornalistiku ida, tuir normas, valores no kriteriu notisiabilidade ne’ebé bele sertifika katak, produtu jornalístiku ida konfiável no kredível duni atu halo leitura no akompaña kontinuadamente obra jornalistiku sira.

Koñese kna’ar husi jornalizmu
Midia assume papel plenamente importante iha vida sosiedade nian, sai instrumentu edukativu no mos bele muda paradigma hanoin husi sosiedade no tuir Mc Quails,”mídia hanesan janela ne’ebé permite atu audiensia sira bele hare saida mak akontese iha liur, midia hanesan espelu husi akontesimentu iha sosiedade no mundu (miror of the reality), mídia sai gatekeeper – fitru hodi selesiona saida mak merese no lae atu sai pontu atensaun, mídia mos hanesan mata-dalan iha inserteza sira (midia halo klaru ba buat balun ne’ebe sai duvida), sai mos forúm hodi aprezenta informasaun no ideia husi audiénsia iha iha resposta no vise-versa no mídia sai interlokutór atu iha komunikasaun interativu”

Existensia mídia nia garantidu iha Konstituisaun RDTL artigu 41 kona-ba Liberdade imprensa no komunikasaun sosiál ninian no Lei Komunikasaun Sosiál. Iha artigu 22 kona-ba Kriasaun Orgaun Komunikasaun Sosial parte 1 “Papel orgaun komunikasaun sosial sira mak atu informa, eduka no diverte, hodi kontribui, hodi hari’I sosiedade ida ne’ebe informadu no opiniaun publiku ida ne’ebe la hanesan” no dispozisaun ne’e mak garante no guia funsionamentu husi órgaun komunikasuan sosial no atividade jornalístika, ne’ebé ho missaun reflete ba normas regulamentares existentes. Kna’ar husi Komunikasaun Sosiál nian mos hatu’ur ona iha lei komunikasaun sosial nian, artigu 3 parte ida, “a. kontribui ba formasaun opiniaun publika no edukasaun sivika sidadaun nian, b. promove demokrasia, c. fo-sai informasaun no notisia sira no mos koñesimentu, d. fó-sai kultura no valor husi identifdade nasionál sira, e. promove pas no estabilidade sosial harmonia, soliedariede nasional, f. defende pas no soliedariedade entre ema.”
Atu garante exekusaun husi saida mak konsagra iha lei sira, importante tebes atu ema-hotu, entidade hotu, suporta atividade jornalistika nian, hodi ajuda sosiedade ida atu sai informadu, matenek, badaen no nunka atraza atu akompaña saida de’it mak akontese iha mundu rai-klaran no karik konsiente kna’ar midia nian, mak kualker produtu jornalistiku ida, mak materializa prinsípiu sira ne’ebé mak temi ona iha normas hirak ne’e.
Koñese midia mos liu husi valores ne’ebé mak opta liu-liu iha news processing no kada akontesimentu ida iha valór waihira kompoin husi “influénsia, importante, deadline, selebridade, proximidade, impaktu, human interest, konflitu, uniku, atualidade no skándalu” no eventu ka akontesimentu ordináriu no extraordináriu ne’ebé asosia ho elementu hirak ne’e, sei la eskapa husi kobertura midia, tanba iha nesesidade duni, atu publiku hatene kada eventu hirak ne’e, ho forma rigor, atual no factual.
Mídia tenke sai opozisaun ka afavor ba ukun?
Akontesimentu ida ka konjuntura politika ida, sempre sai foku ba instituisaun mídia sira, atu halo elabora obra jornalistiku di’ak ida hodi oferese ba audiensia sira, evolusaun politika liu-liu kona-ba ajustamentu politika, konsertasaun – bargaining politics, diverjensia no trukes politiku seluk ne’ebé sai parte integrante iha prosesu demokrasia, iha valor notisiabilidade no importante duni atu haklaken.

Razaun seluk ne’ebé mak fundamenta katak, kestaun polítika sai foku ba koobertura midia nian, tanba iha relasaun ho estabilidade politika, ekonomia, governasaun, implementasaun politika publika iha baze to’o relasionamentu ho nasaun seluk, nune’e desizaun iha nível politika determinante ba sobrevivensia husi estadu ida nian, tanba ko’alia kona-ba poder no iha autoridade ba implementasaun programa no politika ne’ebé atu materializa planu no programa estratéjiku sira.

Iha politika, elementu importante sira ne’ebé normalmente sai autor, fontes ka referensia ba elaborasaun obra jornalistika ida (Pureklolon:2016)“partidus politiku, grupu interese sira (interest group) – organizasaun komunitária, ONG’s, organizasaun sosial seluk tan no mos grupu pressaun (Pressure group) ne’ebé iha interesse iha produsaun leis ka desizaun ne’ebé mak afavor ba sidadaun hotu” no elementus hirak ne’e mak importante tebes konstrui realidade polítika ida, liu-hosi relatu ho forma informativu, deskritivu no analitiku ba sidadaun sira atu akompaña prosesu hotu.
Relatu sira kona-ba politika, la signifika katak, instituisaun mídia ka professional ida leal ba forsa politika ida, maibé relatu ne’e halo ho kumprimentu kódigu deontolojia ne’ebé guia prosesu elaborasaun obra jornalistika ida ne’ebé ho finalidade ba interesse públiku nian no bele dehan katak, saida mak politiku (opozisaun ka ukun, organizasaun ruma) halo tanba interesse polítika (politika ba bem komum) no saida mak professionál komunikasaun sosial presta ne’e ba de’it interesse komum ne’ebé dala-barak la iha lian ka biban atu espressa saida mak sente no hakarak, no produtu jornalistiku ida dala-barak reprezenta sira nia aspirasaun (the voice of the voiceless).

Saida mak regularmente observa husi publiku no mos sente husi jornalista sira mak, waihira fontes informasaun ida mai hosi opozisaun ba ukun sei iha persepsaun katak, midia ne’e halo kna’ar opozisaun no waihira produtu ida ho fontes husi ukun-na’in mak sei mosu opiniaun katak, media ne’e afavor ba makaer ukun sira. Karik konsumidor ba informasaun mak entende kna’ar lolos midia nian katak, sei la sente haksolok waihira produtu jornalizmu ida fo sai, tanba reprezenta funsaun husi Watchdog (Pureklolon: 2016), liu-hosi kritika no mos dala-barak kontraria ho saida mak servidor publiku sira defende no midia brani hodi halo relatu ho forma independente, la iha presaun ruma ka preferensia tendensioza ruma.

Produtu jornalistu ida, dala-barak la’os krítika deit mak forsa politika iha sistema ukun nia laran, maibe dala-barak mos kritika postura politika opozisaun liu-liu kona-ba in-konsisténsia, la sai opozisaun konstrutivu no edukativu, aprova buat ruma tanba de’it reflete ba sira nia interese no mos kritika ba sosiedade sivil (pressure group), tanba de’it inkonsistensia, defende dadus ne’ebé dala ruma la kredível no seluk tan, katak, produtu jornalístiku ho baze investigasaun, analize klean no kumpre normas existententes.

Oinsá ho mídia estatál?
Pergunta mosu karik midia sira halo kna’ar opozisaun – Watchdog, oinsa ho mídia estatal ne’ebé mak hetan finansiamentu husi Orsamentu Jerál Estadu – OJE nia mos tenke assume kna’ar ida ne’e? resposta ba pergunta ida ne’e, konserteza refere ba Ajensia Notisioza Tatoli no Radio no Televizaun Timor-Leste – RTTL.EP ne’ebé sai ona midia konfiável ba sidadaun, hodi halo relatu ba informasaun ho forma insenta, rigor, ezatidaun no obedese ba normas existentes.

Ho baze lei Konstituisaun RDTL artigu 41 no Lejislasaun Komunikasaun Sosiál artigo 22 Kona-ba Kriasaun órgaun Komunikasaun Sosial, parte 3 “Estadu iha direitu atu hari’i órgaun komunikasaun sosial nian tuir lei” no iha parte 4 “Estadu no sidadaun sira livre atu hari’i ajensia notisioza nian, hodi habelar informasaun iha nível nasionál no internasionál”, nune’e instituisaun estatal ninia servisu assegurada husi lei.

Tatoli – Agência Noticiosa de Timor-Leste, IP existe ho baze desizaun Konsellu Ministru atu sai fonte informasaun ofisial ho produsaun informasaun ba publiku ba eskala nasional, rejional no internasional, ho karakter multikanál, multimédia, multiplataforma no multitarefa ne’ebe bele evolui no funsiona hanesan sentru produsaun sinema no dokumentasaun husi estadu, hanesn institute ba opiniaun publika, forum ba informasaun públika, sentru ba jestaun arkivu no dokumentasaun husi estadu no mos sentru formasaun no peskiza aplikada ba komuikasaun, haforsa ho Dekretu-Lei Númeru 21/2017 de 24 de Maio, TATOLI – AGÊNCIA NOTICIOSA DE TIMOR-LESTE, I.P ho objetivu principal “criar uma fonte de informações oficial, com a produção de notícias para um público à escala nacional, regional e internacional. Apresenta-se também como objetivo caracterizador da acção da Agência ser um canal informativo do Governo onde se fornecem informações credíveis e verdadeiras ao povo, cumprindo-se, assim, os direitos constitucionalmente consagrados de informar e ser informado – Preámblu husi Dekretu-Lei Númeru 21/2017”

Radiu no Televizaun Timor-Leste Empreza Públika – RTTL.EP kria ho baze Dekretu-Lei númeru 42/2008, 26 de Novembru kona-ba Transforma a Rádio e Televisão de Timor-Leste em Empresa Pública, “A RTTL, E.P, goza de personalidade jurídica, sendo dotada de autonomia administrativa, financeira e patrimonial”– artigu 1 parte rua husi DL Numeru 42/2008. Maske profissionais komunikasaun sosial iha instituisaun mídia estatal mos reje husi lei komunikasaun sosial no mos kodigu deontologia ne’ebé mak guia no regula atividade jornalística, maibe tenke kumpre dispozisaun sira iha dekretu lei kriasaun empreza ne’e no apoia no suporta exekusaun ba programa sira ne’ebé ba finalidade bem comum no parte balun husi artigo 6 kona-ba fins da radiofusão sonora e televisão iha alínea b, “Contribuir para a informação e formação do público e para a promoção e defesa dos valores culturais que exprimem a identidade nacional, bem como para o desenvolvimento do país” parte d, “Contribuir para a informação e formação do público e para a promoção e defesa dos valores culturais que exprimem a identidade nacional, bem como para o desenvolvimento do país” no parte j, “Contribuir para o esclarecimento, a formação e a participação cívica e política da população”.
Baze husi servisu orgaun komunikasaun sosial mak kuadru legal ne’ebé mak hamosu estabelesimentu órgaun ne’e rasik (Dekretu lei numeru 42/2008, rezolusaun kona-ba estabelesimentu Ajensia Tatoli no Dekretu-Lei Númeru 21/2017) la produz matéria ruma ne’ebé mak kontraria ho roteiro ne’ebé mak defini iha dispozisaun legal ne’e, hodi ajuda edifika sosiedade sïviku, edukativu, konstrutivu, demokrátiku no soliedariedade entre ema, tanba funsiona hanesan ajensia oficial estadu nian ne’ebé mak haktuir iha husi Livru Media&Politik katak, midia mos pozisionada hanesan polititical instituition no Thomas Jefferson klasifika hanesan, Chek on Goverment hodi halo kna’ar importante sira (Simmarmata:2014) “Serbi’i sistema politika liu-hosi oferese informasaun, diskussaun no debate kona-ba interesse comum” no kna’ar ne’ebé mak assume husi mídia estatal mak ida ne’e no mos aprezenta krítika construtiva – Primeiru Ministru Xanana Gusmão – iha reflesaun kona-ba “Papel RTTL,EP Iha Dezenvolvimentu Nasional”.

Kada eventu ida ne’ebé kompoin ho konflitu sempre sempre sai matéria imporante no interessante ba profissional komunikasaun sosial hodi elabora historia ida, hodi halo relatu ba publiku ho forma deskritiva no analítiku no dala-barak, kobertura ba eventu ka akontesimentu ne’ebé konstitui husi konflitu (politiku, sosial, ekonomiku no diverjensia seluk) rezulta deskontentamentu, tanba dala-ruma produtu ida la afavor ba parte ida, sentre prejudikadu no parte seluk satisfeitu, tanba ninia rival xokadu ho produto jornalistiku ida no vise-versa. Maibé lalika dúvida tanba produtu jornalístiku ida husi News Processing obedese ba normas existentes no kodigu deontologia ne’ebé mak regula conduta husi profissional mídia ida.

Mídia mak iis ba demokrasia
Iha kontestu demokrasia, mídia hanesan hanesan mos instituisaun politika (kuarta poder iha sistema trias politica) ne’ebé mai ho funsaun atu supreviziona implementasaun poder públiku ne’ebé ho finalidade ba bem comum (Watchdog) liu-hosi diversidade produtu ne’ebé mak oferese ba audiência tomak no hetorogeneo. Dezempeñu mídia nian mak garante kontrolu sosial Social participation – envolvimentu povu iha governasaun, hodi fanu estadu nia responsabilidade ba povu – Social responsability, apoiu povu ba estadu – Social Support no kontrolu sosiedade ba desizaun estadu nian – Social control.
Sosiedade ida sai demokratiku, dinamiku, edukadu no matenek, waihira instituisaun mídia no profissional komunikasaun sosial sira, ezerse ninia kna’ar ho di’ak, sai independente livre husi influensia ukun-na’in sira no protejidu husi lei, (Pureklolon:2016) “mídia relata informasaun sira ne’ebe mak demokratiku ba comunidade, hanesan; relata buat ne’ebé mak bele dada atensaun partisipasaun no suporta husi comunidade ninia ba ukun hato’o dever sira governu nian no direitu sira ne’ebé sosiedade ida merese atu hetan”. Hodi garante katak, instituisaun mídia sai fontes entre instituisaun, forsa politika sira, sosiedade sivil no mos povu, atu hamosu interasaun mak haknaar-an hanesan (Simarmata: 2014) “ … atu supreviziona, fontes no neutraliza waihira elementu ida husi sosiedade (estadu, merkadu ka sidadaun) sai dominante ba elementu seluk, tanba sei hamosu marginalizasaun no dis-funsional hanesan akontese iha estadu autoritáriu sira.”

Buat ne’ebe presiza evita mak hakuir ona iha lei komunikasaun sosial artigo 41 kona-ba atentadu ba liberdade informasaun mak; “a. taka-dalan ka perturba kompozisaun, impresaun, distribuisaun no liberdade ba sirkulasaun publikasaun nian, b. prende kualker publikasaun, c. prende ka estraga sasan as de’it ne’ebé mak nesesiriu atu hodi halo atividade mídia nian, d. taka dalan iha fatin publiku ba jornalista sira ka ekipa orgaun imprensa nian, e. halo aktu seluk ne’ebe mak perturba, taka dalan, hatau no la fo fatin atu hala’o atividade jornalista sira nian, tuir lei ne’e.” Nune’e, se ema-hotu, instuisaun estadu publiku no privadu hotu mak konsiensializadu, respeita no kompriende dispozisaun ne’e mak reflete duni ba indise liberdade imprensa iha Timor-Leste ne’ebé tuir dadus husi Reporters Sem Fronteiras – RSF iha tinan 2023 katak, okupa pozisaun da-sanulu husi nasaun 180 iha mundu no okupa pozisaun dahuluk iha Sudeste Aziátiku, no atu garante funsionamentu atividade jornalística mak ógaun hanesan Conselho de Imprensa – CI iha obrigasaun atu socializa continuadamente lei komunikasaun sosiál ba instituisaun estadu, privadu no ba sidadaun hotu, hodi bele siente no sensibilizadu ho importánsia husi servisu meius komunikasaun sosiál nian.

Midia hanesan pilar ida husi demokrasia, tanba permite liberdade experessaun liu-hosi kanal mídia – liberdade imprensa, hodi sidadaun sira livremente exerse direitu ida ne’e, tanba ezistensia mídia nian proteje husi lei no liberdade imprensa ne’e mos proteje husi lei, hodi elementu rua ne’e la’o hamutuk hodi hamoris prosesu demokrátiku ne’ebé tuir indise mundial okupa da-41 no (Morrison: 2008) “Iha sosiedade demokrasia liberal, media livremente servisu iha korridor lei, maibe konflitu kontinua akontese iha relasionamentu ho estadu, instituisaun sosial no influente sira” no ida ne’e, la’os tanba buat seluk, tanba funsaun Watchdog ne’ebé mídia assume, hodi haforsa realizasaun prinsipiu sira husi demokrasia no mos liberdade imprensa.

Iha prosesu demokratizasaun, mídia mos mos hala’o prosesu politiku liu-hosi komunikasaun politika hahu husi sosializasaun politika no edukasaun politika (liu-liu pre eleitoral, eleitoral no pos eleitoral) atu sidadaun sira konsiensializadu no edukadu ba evolusaun politika hotu no aprezenta ba publiku katak, mudansa sira ne’e mai ho prespetiva educativa – konsensializasaun publika, kona-ba programas husi forsa politika ida hodi fo opsaun ba eleitor atu hili (período eleitoral) no sai suprevizor ba implementasaun programas husi forsa politika ida ne’ebé mak iha sistema ukun nia laran no konsiensializaun politika sei kontribui hamosu pensamento krítiku no partisipasaun ativa husi sidadaun nian, ba prosesu dezenvolvimentu nasionál.

Midia halo sosiedade sai matenek!
Knaar importante ida husi mídia nian mak eduka ema ho halo sosiedade sai matenek, tanba programa sira ne’ebé mak fornese konteín ho buat foun, invensaun foun sira, evolusaun mundu nian no audiensia ativu, potensial no audiensia foun konvensidu, atu akompaña gradualmente produtu sira ne’ebe mak publika kada loron. Thomas Jefferson destaka oinsa mak mak midia iha sai instrumentu transformativu, hodi halo sosiedade ida sai matenek, husi dimensaun oi-oin ne’ebé util ba-an no mos sosiedade“media hanesan instrumentu ne’ebe di’ak liu, hodi haleno no aumenta kualidade humanu hanesan ema rasional, moral no sosial”.

Saida mak institusaun midia sira oferese kada loron, afeta kognitivamente ba audiensia no bele serve sai material edukativu, hamosu kultura leitura liu-liu iha jornal no online, absorve buat foun ho produtu jornalizmu bele mos hamosu oponiniaun ba kestaun ruma ne’ebé mak konsideradu liga ba interesse komum, hamosu diverjensia, pro-kontra nune’e entende katak, diversidade opiniaun ne’e mak parte integrante husi prosesu demorkasia no produtu jornalizmu mos muda komportamentu husi sidadaun, liu husi produtu ne’ebé mak transmite husi kanal ida, por exemplu estilu moris, moda no mos aspektu seluk ne’ebé bele muda paradigma hanoin husi audiensia sira “(Megawati, Inri & Indrayati: 2021) media bele influensia sosiedade ho forma pozitivu no negativu husi aspektu familia, kazamentu, relijiaun, ekonomia, edukasaun no politika. Midia bele tama iha ema nia hanoin, nune’e bele hamosu efeitu imajinasaun”.

Notisioza ka programas sira ne’ebé ninia substánsia atu informa, eduka no diverte audiência sira, iha duni nesesidade atu hamoris iha instituisaun midia nian, atu bele mana’an konfiansa audiensia no mos ajuda audiensia atu bele absorve koñesimentu foun, ne’ebé iha utilidade ba an-rasik no mos ba sosiedade no tanba audiensia mak sai hanesan pontu atensaun ba instiuisaun midia nian, mak satisfasaun ba audiensia sira importante, em termos kuantidade no kualidade matéria ne’ebé emite tuir neseside, tuir kontestu, atualidade, faktus no rigor, hodi audiensia bele siente katak, produtu ne’ebé mak sira konsome ne’e produtu konfiável, tanba hetan buat foun, waihira halo leitura ka assiste progamas sira ne’ebe mak fo sai.

Husi formasaun ideia ne’ebé mai husi produtu instituisaun mídia nian mak sidadaun – citizen informadu, hodi fo kontribuisaun ho forma ativu, ba exekusaun programas husi makaer ukun sira iha baze, halo kontrolu no mos fo feedback ba inisiativa sira ne’ebé mak implementa no husi prosesu ne’e mak midia tulun mos sidadaun sira atu partisipa ativamente iha prosesu dezenvolvimentu nasional no mos forma opiniaun kona-ba situasaun ruma ne’ebé sai atensaun ba ema hotu.

Konkluzaun
Iha kontestu demokrasia, midia konsideradu hanesan kuarta poder hodi supreviziona exekusaun politicas publicas – Watchdog ne’ebé mai ho finalidade ba bem komum. Husi postura ne’e instituisaun midia hodi produz materia ne’ebé dala-ruma sai hanesan kritika dura ba ukun no dala-barak hamosu deskontentamentu, tanba la afavor ba saida mak forsa politika ida defende no institusaun midia no professional komunikasaun social ne’e livremente hala’o nia kna’ar tuir koridor leis ezistentes no mos kondigu deontolojia ne’ebe mak sai roteiru ba news gathering hodi garante katak produtu jornalistiku ida kredível no konfiável.

Husi obra diskritiva, kritika no analitika ne’e ajuda duni atu iha exekusaun politika publika bele la’o ho transparante no tuir prosesu sira ne’ebe mak rekere husi lei no iha kontestu ne’e mak midia halo define hanesan opozisional, tanba kritika buat ne’ebé la los, maibé ho faktus impíriku, ho baze, dadus no relatu husi situasaun ne’ebe mak dala ruma hamosu kontestasaun, la gosta, mosu prespetiva tendensioza, maibé presiza siente katak, iha prosesu news gathering obedese ba leis komunikasaun social no mos kodigu deontolojia ne’ebe mak guia no reje prosesu tomak. Kada instituisun midia iha rasik ninia livru estilu ne’ebé ajuda mos exekusaun tarefas no assuntu sira ne’ebé sei sai atensaun exkluziva, hodi halo relatu.

Iha mídia estatal lei komunikasaun sosial no mos kodigu deontologia nafatin reje exekusaun tarefas, liu-liu iha prosesu produsaun notisia no programa sira, maibé ninia exigidu atu servisu ne’ebé presta reflete mos kuadru legal ne’ebé permite estabelesimentu instituisaun ne’ebe mak hetan finansiamentu hosi estadu, ho intensaun atu apoia edifikasaun sosiedade ida sai demokratiku, dinamiku, edukadu no matenek hodi kontribui ativamente ba prosesu dezenvolvimentu nasionál.

Midia hanesan instrumentu ne’ebé importante “informa, eduka no diverte” no kna’ar ida ne’e importante ba sovrevivensia sosiedade nian, tanba relatu ida tuir normas no kodigu deontolojia, kriteriu notisiabilidade, cover both side, liu-liu ba assuntu sira ne’ebé konsidera kontraditoriu, nune’e parte ne’ebé iha interesse la devia sente katak, nia hetan benefisiu husi produtu jornalistiku ida.

Referénsia
Pureklolon, Dr. Thomas Thokan (2016) Komunikasi Politik, Mempertahankan integritas Akademisi, Politikus dan Negarawan, Jakarta: PT Gramedia Pustaka Utama, Pag. 7 no 147.
Simarmata, Salvatore (2014) Media dan Politik: Sikap Pers terhadap pemerintahan koalisi di Indonesia, Jakarta: Yayasan Pustaka Obor Indonesia, pag. 97 no 100.
Secretaria de Estado da Comunicação Social (2015), Legislação de Comunicação social, Lei Comunicacão Social artigo 22 no 41.
Jornal da República (2008), decreto-lei n° 42/2008, de 26 de novembro, transformaa rádio e televisão de timorleste em empresa pública, artigo, 1 & 5.
Jornal da Repúblika (2017), decreto-lei no 21/2017 de 24 de Maio, Tatoli – Agência Noticiosa De Timor-Leste, I.P.
Hido Prijama Hadi, Inri, & Indrayati, Inggrit (2020), Buku Ajar Komunikasi Massa, Jawa Timur: CV. Penerbit Qiara Media – Pasuruan.
https://www.kompas.com/skola/read/2021/12/11/123000369/nilai-berita-pengertian-dan-kriterianya?page=all
https://www.azquotes.com/quote/785123

Peran Media Massa Sebagai Kontrol Sosial


http://timor-leste.gov.tl/?p=14450&lang=pt
https://rsf.org/pt-br/ranking
https://databoks.katadata.co.id/datapublish/2023/05/05/indonesia-jauh-di-bawah-timor-leste-ini-indeks-kebebasan-pers-negara-asean

Most Democratic Countries


https://www.youtube.com/watch?v=6Fpy6b3-VZQ


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: