Smnewstl.com (NOVA IORKE), 23 Setembru 2024— Pessoa Eminente no Primeiru-Ministru (PM) Timor-Leste (TL), Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi, Ministra Planeamentu no Dezenvolvimentu Ekonomia, Serra Leoa, Kenyeh Barlay ofisialmente inaugura estritóriu Organizasaun internasionál g7+ iha Nova Iorke.

 

Eskritóriu g7+ ne’e ne’ebé besik-malu ho edifísiu Organizasaun Nasaun Unidas (ONU), iha Nova Iorke ho objetivu prinsipál hodi reforsa koordenasaun no advokasia iha ONU.

PM Xanana konsidera eskritóriu ne’e reprezenta pasu signifikativu bá grupu g7+, serve hanesan sentru bá promosaun prioridade sira nasaun membru g7+ iha nível mundiál.

“Inisiativa ne’e refleta kompromisu g7+ nu’udár ajente promosaun bá pás, hodi apoia resposta ONU bá nesesidade no aspirasaun membru Estadu g7+ hodi atinji pás no dezenvolvimentu sustentável,” Xefe Governu Xanana Gusmão hateten iha serimónia inaugurasaun, segunda (23/09/2024).

Timor-Leste nu’udár país foun, orgullu lidera organizasaun g7+ ne’ebé halibur nasaun frázil no pos-konflitu hamutuk 20 hosi Áfrika, Ázia, Médiu Oriente no Pasífiku.

Nasaun membru g7+ mak hanesan, Repúblika Izlámika Afghanistaun, Repúblika Burundi, Repúblika Sentrál Áfrika, Repúblika Chad, Uniaun Comoros, Repúblika Cote d’Ivoire, Repúblika Demokrátika Congo, Repúblika Guinee, Repúblika Guinea-Bissau, Repúblika Haiti, Repúblika Liberia, Papua Nova Guinea, São Tome e Príncipe, Repúblika Sierra Leone, Solomon Islands, Repúblika Federál Somalia, Republika Sudaun Súl, Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Repúblika Togolese, no Repúblika Yemen.

g7+ servisu maka’as atu apoia no reprezenta país sira no mós halo atu mundu rona país hotu nia lian. g7+ daudaun ne’e iha estatutu hanesan observadór iha ONU, ne’ebé fó dalan bá nia atu aprezenta perspetiva koletiva ida kona-bá ajenda no servisu ONU nian. g7+ defende papél ida ne’ebé ativu liu iha Nasaun Unidas hodi promove reziliénsia no estabilidade Estadu sira nian.

Misaun seluk estabelese grupu g7+ maka harii dame no harii Estadu (peacebuilding and statebuilding) iha Timor-Leste rasik hasoru deZafiu oin-oin, maibé Timor-Leste iha vontade hakarak fahe esperiénsia ba nasaun frájil sira bo’ot tebes.

Ho misaun hirak ne’e, IX Governu Konstitusionál define ona Timor-Leste nia polítika esterna ho prinsípiu ida-ne’ebé konsagra sentidu independénsia no soberania mak: “Ba Timor-Leste, Laiha Aliadu ka Inimigu, Hotu-Hotu sei Hamutuk no AMIGUS de’it!”. Ida ne’e sai hanesan (Timor) ita-nia Lema, ne’ebé sei orienta ita iha Relasoens Esternas, iha Konjuntura Internasionál ida ne’ebé daudaun ne’e defisil tebes.

Timor-Leste sauda ba País Rejiaun hotu-hotu, ne’ebé fó ona apoiu internasionál iha aspetu oioin, hodi reforsa relasoens di’ak ho Austrália, Indonézia, Nova Zelándia, Xina, Japaun, Koreia Súl, no país membru ASEAN sira seluk.

Timor-Leste mós hakarak sauda ka simu ho di’ak relasaun amizade no solidariedade País sira hanesan Portugál, Brazíl, no komunidade pais PALOP, Kuba, Reinu Unidu, Irlanda, no Estadus Unidos Amerika, nune’e mós ba Organizasaun Internasionál sira, liu-liu ONU no ninia Ajénsia, Banku Mundiál, Fundu Monetáriu Internasionál no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu, no Governu hakarak reforsa lasu asisténsia téknika no profisionál, ne’ebé Timor presiza hodi kumpre IX Governu nia misaun bá povu no nasaun.

Partisipa iha serimónia inagurasaun ne’e Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, Reprezentante Permanente Timor-Leste ONU nian, Dionísio da Costa Babo Soares, Sekretáriu Jerál g7+, Helder da Costa no no delegadu ofisiál sira. (*/Smnews)