Smnewstl.com (NOVA IORKE) – 22 Setembru 2024— Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ko’alia kona-bá ‘Solusaun sira multilaterál nian bá loron aban ne’ebé di’ak liu’ iha okaziaun Simeira bá Futuru, Assembleia Jerál Oragnizasaun Nasaun Unidas (ONU), Nova Iorque, 22 Setembru 2024.

Iha abertura diskursu ne’e, Xanana Gusmão aprezenta bá partisipante sira katak, iha fulan kotuk, Timor-Leste selebra ninia aniversáriu Konsulta Populár bá dala-25, iha Nasaun Unidas nia mahan, iha ne’ebé povu Timor-Leste (TL) ho brani vota hodi hili ho korajozamente bá autodeterminasaun no bá ninia liberdade.

Independénsia Timor-Leste nian nu’udár konkista ida hosi povu timorense, maibé mós hanesan vitória bá sistema internasionál.
Ida-ne’e hatudu katak, ho empeñu, kooperasaun internasionál bele alkansa objetivu sira ne’ebé akordadu no enfrenta dezafiu inklui oportunidade sira iha ninia tempu.
No bainhira oras-ne’e Timor-Leste hanesan nasaun demokrátika ne’ebé estável no pasífika iha tranzisaun bá dezenvolvimentu, ida-ne’e la’ós de’it hetan apoiu hosi komunidade internasionál, maibé mós konta ho esforsu sira nasionál nian iha prosesu rekonsiliasaun no diálogu bá pás, atu garante futuru pasífiku ida.

“Ita hatene katak bainhira laiha pás, laiha kondisaun bá dezenvolvimentu. Ida-ne’e mak tenke halo investimentu bá ita-nia joven sira – iha kompeténsia sira no komportamentu edukativu sira, sosiál no sidadania – hanesan investimentu ida bá dezenvolvimentu sustentável no iha pás rohan laek,” PM Xanana hateten.
Líder Timorense ne’e konsidera katak, pás ne’e sai hanesan konseitu abstratu ida bá nasaun barak. Tanba ne’e maka Xefe Governu Timorense ne’e fó ezemplu katak, Sahara Osidentál hein ninia referendu dezde tinan 1992. Hein durante tinan 32 nia laran! direitu internasionál seidauk hakotu ninia kolonializasaun ikus iha Áfrika, ignora no haluha tiha de’it.
Seluk maka, komunidade internasionál seidauk hetan solusaun multilaterál sira bá futuru pás nian bá nasaun barak iha mundu tomak — hahú hosi Palestina to’o Ucrânia, hosi Iémen to’o Sudão, hosi Repúblika Sentru-Afrikana to’o Repúblika Demokrátika Congo, hosi Afeganistão to’o Mianmar, no hosi Haiti to’o nasaun frázil barak ne’ebé sofre bá konflitu sira.
Tanba ne’e nia dehan, Nasaun Unidas estebelesidu hafoin Funu Mundiál da-ruak nian atu bele prezerva pás globál, direitus umanus no dezenvolvimentu internasionál.
Maski nune’e, nia hatutan, agora daudaun mundu tama no moris iha era ida ne’ebé nakonu ho dezórden, inserteza, no konflitu. Mundu enfrenta dezafiu sira ne’ebé komplexu-liu, inklui krize klimátika, dezigualdade estrema, no tensaun jeopolítika ne’ebé kontinua aas.
País sira ne’ebé Menus Dezenvolvidu (PMA) no mós Estadu Illa Kiik Dezenvolvimdu sira (PEID) hein hela ho pasiénsia atu hetan solusaun ne’ebé iha liu fleksibilidade, inkluziva no reativa.
Meiu sira no mós finansiamentu atu bele alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável sei limitadu tebes. Ida-ne’e insufisiente tebes atu kombate pobreza estrema, inseguransa alimentár, krize sira umanitária no alterasaun klimátika sira, lakon biodiversidade no degradasaun ambientál ne’ebé ameasa ezisténsia Estadu illa kiik balun, espesialmente iha Pasífiku.
“Sira ne’ebé fó kontribuisaun menus liu bá krize globál mak sira ne’ebé sofre primeiru, sofre-liu no dala barak sofre izoladamente. Sira mak sai vítima bá autór no polítika internasionál sira ne’ebé nakonu ho egoízmu, ne’ebé fó liu valorizasaun bá lukru ho podér kompara ho dignidade umana,” Xanana éndaze iha diskursu perante líder mundiál sira.

Bainhira krize makaas-liu, nia dehan, halo ema barak liu mak sofre bá hamlaha. Tanba ne’e maka dadus índise globál kona-bá hamlaha alarma makaas liu-tán. Oras-ne’e daudaun falta tinan neen de’it ona atu bele kumpre Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável!
“Mundu ida oinsá mak ita ema hela bá ne’e, iha ne’ebé ita bele aguenta ho funu, maibé labele fó-han labarik sira?,” Xanana husu iha okazisaun ne’e.
Xanana mós hato’o ninia observasaun katak, iha ema rihun bá rihun mak mate iha Mediterrâneo, bainhira ema husik hela ninia rai moris fatin atu bele salva-an hosi konflitu no mós ki’ak. Ho paktu bá futuru ne’e, iha esperansa katak komunidade internasionál, espesialmente líder mundiál sira, sei bele enfreta krize ne’e nakonu ho preokupasaun boot no nakonu ho sensibilidade, liu-fali diskusaun sira kona-bá kestaun imigrasaun nian.
“Ha’u defende reforma estruturál Konsellu Seguransa, ne’ebé mak bosan ona, la efitivu no la reprezentativu bá realidade atuál sira,” nia deklara.
Organizasaun internasionál ida bele hetan ninia únika kredível bainhira responde nesessidade sira atuál nian no la permanese vinkulada bá mekanizmu ida ne’ebé kriadu atu rezolve problema sira ne’ebé akontese kuaze tinan 80 liu-bá.
“Ha’u apoia espansaun membru permanente sira Konsellu Seguransa, bá reprezentasaun boot ida ho nia lejitimidade jeográfika, kulturál no ekonómika ne’ebé boot-liu. Difísil tebes atu konkretiza prinsípiu sira kona-bá transparénsia, responsabilizasaun no konfiansa, enkuantu país riku no dezenvolvidu sira kontinua foti desizaun reprezenta país ki’ak no dezenvolvisidu sira nia naran. Ida-ne’e hanesan kazu ne’ebé ema oitoan de’it mak foti desizaun bá ita, la ho ita!,” nia subliña tán.
Xanana mós dekalara apoia invetsimentu boot iha diplomasia preventiva ne’ebé identifika ninia kauza bá problema sira no fortalesa prosesu nasionál sira, no esforsu boot diplomasia nian atu rona no kompreende, kompara ho obriga solusaun teorétika deskontestualizada sira.
Sessar-fogu ida ne’ebé tuir kedan ho negosisaun ne’e sempre preferível bá fornesimentu kontínua bá arma destinada atu halo derrota adversáriu sira-mínimu, abordazen hanesan ne’e liu-liu minimiza númeru feto no labarik inosente afetada sira hosi konflitu.
Primeiru-Ministru Timorense ne’e mós defende no luta kontra estrutura ekonómika esploradora sira no mós dezigualdade estrema, apoiu finanseiru bá país dezenvolvidu sira. Komunidade internasionál presiza finansia esforsu sira bá dezenvolvimentu globál.
Paktu ida bá futuru urjentemente – Paktu ida bá reforma ne’ebé haree bá futuru ho baze bá desafiu globál sira ohin loron nian no halo renovasaun bá konfiansa ema hotu nian, espesialmente jerasaun foun ne’ebé mak sei konkretiza.
“Oinsá mós, ita hotu moris iha planeta ida ne’ebé hanesan, ita hotu hanesan sidadaun mundu ne’e nian, ita-nia moris depende bá malu, no ita sei fahe ita-nia futuru ne’ebé agora daudaun ita deside,” PM Xanana hakotu.
Partisipa iha Simeira mundiál ne’e maka Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) António Guterres no líder mundiál sira mai hosi nasaun oioin. (*/Smnews)


Komentariu