SMnewstl.com DILI 04 Maio 2026-Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN),Liu husi Unidade Kontrolu Validasaun Kualidade (UCVC Sigla Português), Hala’o Observasaun ba Projeito Rehabilitasaun Jardim Iha Uma Adat Tasi Tolu.

Kondenador Unidade Controlo Validação Qualidade Francisco Xavier De Deus, hatete Observasaun ne’e ho objetivu atu asegura katak implementasaun projetu lao tuir padraun kualidade no planeamentu ne’ebé determina ona.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


“Observasaun ne’ebé ami halo mai iha Rehabilitasaun uma Adat ida ne’e ka Monumento Papa João Paulo II ,tanba ne’e hanesan Icon Ida ba Timor-Leste, no halo mos observasaun ba jardim sira ne’ebé dadaun ne’e Empreza sira hala’o ,ita mai halo ajusta ho saida mak sira halo no halo diskusaun tekniku oituan kona ba plano sira ne’ebé implementa ona iha terenu, no objektivu seluk mak ita hare sira progressu servisu ne’e atinji ona Persentajem hira.” Esplika Kondenador Unidade Controlo Validação Qualidade ADN Francisco Xavier DE Deus.

Lee Mós:
Uniaun Europeia Kongratula Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão

Tuir nia, progresu ba Rehabilitasaun ne’e atinji ona 60 porsentu, no estimativa tempu finalizasaun mak iha fulan Agostu 2026. ADN mós husu ba kompanhia implementadora atu acelera servisu, hodi garante projetu remata tuir prazu ne’ebé estabelese ona.

Iha parte seluk Kondenador Unidade Controlo Validação Qualidade Francisco Xavier De Deus,esplika ADN ho kompanhia implementadora sei realiza diskusaun ho Igreja kona-ba planu konstrusaun tribuna rua ne’ebé sei transforma ba mini muzeu. Fatin ne’e sei uza atu rai no konserva objetu importante sira ne’ebé liga ho vizita Pope John Paul II ba Timor-Leste, atu sai hanesan memória istórika ba nasaun.

Lee Mós:
Husi Fatuk Kuak ba Uma Digna: PR Horta Lansa Fatuk Dahuluk ba Maria da Costa Iha Bucoli

Projeito Rehabilitasaun Jardim Uma Adat Tasi Tolu responsabiliza husi Kompanhia Carya Timor-Leste ho Total Orsamentu Millaun $1.520.589.33 Dolar Amerikanu ,Projeito hahu Implementa iha Fulan Outubru tinan 2025 no tuir plano sei finaliza iha Fulan Augostu Tinan ne’e.

Rekorda katak Uma Adat Tasi Tolu mak fatin istóriku ida ne’ebé Papa João Paulo II selebra misa hamutuk ho povu Timor-Leste iha loron 12 Outubru 1989. Eventu ne’e sai hanesan momentu importante tebes iha istória nasaun, tanba la’ós de’it valor relijiozu, maibé mos lori mensajen esperansa no unidade ba povu iha tempu ne’ebé difísil.

Lee Mós:
Meteorologia Timor Leste Komfirma Rai Nakdoko Ho Magnitude 7,48 Laiha Poténsia Bá Tasi-sa'e

To’o ohin loron, fatin ne’e kontinua konsidera hanesan patrimóniu kultural no relijiozu ne’ebé iha valor aas ba Timor-Leste. Preservasaun no reabilitasaun Uma Adat Tasi Tolu sai importante atu garante katak memória istórika ne’e bele transmite ba jerasaun sira tuir mai, hanesan parte ida husi identidade no istória nasaun.

Nune’e Planu konstrusaun mini muzeu iha área refere sei rai no konserva objetu sira ne’ebé liga ho vizita Papa João Paulo II hodi transforma fatin ne’e sai destinasaun istóriku no turístiku importante ida ba Timor-Leste.(SMnews/)