Defeza e Seguranca, Diario, Justica, Politika, Social

Vítima ba Masakre Igreja Suai Seidauk to’o, Alola Sai tan Vítima ba Laen Kaben Nune’e Obrigado Halai Husik Hela Oan Nain 3 Iha Atambua 

Vítima ba Masakre Igreja Suai Seidauk to’o, Alola Sai tan Vítima ba Laen Kaben Nune’e Obrigado Halai Husik Hela Oan Nain 3 Iha Atambua 

Smnewstl.com 11-01-2022 (Dili) — Vítima ida husi vítima sira seluk iha trajédia Masakre Igreja Suai Covalima iha fulan Setembru 1999, Juliana dos Santos ho naran bolu Alola tenki hetan tan sofre violénsia doméstika husi nia laen rasik iha Bétun Atambua Indonézia.

Juliana dos Santos Alola, sai vítima violasaun seksuál husi nia kaben Igídio Amaral Manek, iha akontesimentu Masakre Igreja Suai Covalima iha fulan Setembru tinan 1999, bainhira ho idade tinan 14.

Nune’e, iha Segunda (10/01/22) Juliana dos Santos Alola tenki tama ilegalmente husi fronteira terrestre husi Indonézia mai Timor-Leste, tanba hetan torturasaun, violénsia doméstika hasoru nia husi nia laen rasik, Igídio Amaral Manek, no mós ameasa atu oho.

Diretora Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres. Foto Smnews Joao A. Guterres

Diretór Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres afirma, Fundasaun Alola kondena hahalok brutalízmu husi Igídio Amaral Manek hasoru nia fen kaben Juliana dos Santos ho naran bolu Alola iha Atambua Indonézia lalais ne’e.

Nune’e, iha tinan 1999 hafoin trajédia Masakre Igreja Suai Covalima ne’e, Fundadora Fundasaun Alola, Cristy Short Gusmão defende kazu Juliana dos Santos Alola nian iha Genebra Suiça, atu defende violasuan seksuál no violénsia doméstika hasoru feto no labarik feto sira.

Ho kazu ne’e maka, inspira, Cristy Short Gusmão hodi tau naran Fundasuan Alola hafoin hetan autorizasaun husi família Juliana dos Santos Alola nune’e bele fó advokasia bá feto no labarik sira ne’ebé hetan torturasaun no violénsia doméstika hasoru feto no labarik feto sira.

“Fundasaun Alola nafatin iha komprimísiu boot atu akompaña liu-liu iha situasaun ida-ne’ebé agora Alola rasik hasoru ita haree katak, ne’e la’ós situasuan baibain, maibé ida-ne’e violénsia ida-ne’ebé nia hasoru tan,” informa Diretora Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres, iha knár fatin Fundasaun Alola Quintal Boot, Dili, Segunda ne’e.

Fundasaun Alola lamenta tebes ho hahalok husi nia kaben, Igídio Amaral Manek, tanba Alola vítima ona iha tinan 1999, maibé kontinua vítima tan husi nia laen rasik.

“Sé ita haree nia istória pasadu ne’e, nia vítima hahú kedas iha 1999 husi kazu violasaun seksuál ne’ebé nia hasoru ho idade menor idade 14 anos momentu ne’ebá, nia konsege hela duni iha ne’ebá ho ninia kaben ne’e, depois mosu tan fali violénsia doméstika ne’ebé hasoru, hetan ameasa husi nia kaben rasik atu oho nia, halo torturasaun bá nia, entaun nia halai husi uma nia konsege tama to’o ita-nia rain liu husi fronteira,” dehan Maria.

Ezekutivu Fundasaun Alola ne’e dehan, informa ona bá Polísia VPU no mós organizasaun feto sira hanesan, Pradet no seluk tan, tanba dadauk ne’e, Alola kumpre hetan kuarentena loron 14 iha Munisípiu Covalima.

Nune’e, bainhira periódu inkubasaun kuarentena Covid-19 ne’e remata, maka Fundasaun Alola hamutuk Polísia VPU no organizasaun sira seluk, sei halo re-integrasaun Alola bá nia família, tanba Alola la’ós autór kriminozu.

“Ami mós kontaktu ona Polísia VPU ninian tantu iha nasionál no mós Covalima sei servisu hamutuk sira iha kolaborasaun ho di’ak, maibé asegura katak, Polísia VPU hatene ona kona-ba kazu ida-ne’e, no sei fó protesaun mós bá nia, bainhira nia kumpre ona durasaun tempu bá kuarentena nian, depois ekipa Polísia VPU sei bá foti mai sei halo prosesu re-integrasaun bá iha ninia família, tanba nia mais la’ós autór kriminozu ida, maibé nia vítima,” dehan nia.

Ezekutiva Fundasaun Alola ne’e afirma, fundasaun Alola prontu atu fó apoiu saida de’it bá Juliana dos Santos Alola, bainhira nia presiza.

“Sé liga fila-fali bá pasadu, hahú husi istória Juliana rasik Fundasaun Alola foti ninia kazu ga violénsia ne’ebé nia hasoru, ida-ne’e hanesan inspirasaun ida bá Alola hodi harii Fundasaun Alola ida-ne’e uza nia naran ne’ebé nia família rasik hatán atu uza nia naran hodi halo prosesu ne’e bá oin, tanba iha 1999 bainhira Juliana dos Santos Alola hasoru kazu violénsia seksuál husi ninia kaben Igídio ne’ebé obriga lori nia bá Indonézia,” tenki nia.

Fundasaun Alola mós sei halo esforsu no servisu hamutuk ho governu, atu bele lori fila nia oan na’in tolu ne’ebé dadauk ne’e sei iha hela Bétun Atambua Indonézia, bainhira Alola hakarak sira fila.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: