Smnewstl.com – Ministro Comércio Indústria, Nino Pereira dadaun ne’e Iha hela Semarang, Indonésia hodi partisipa iha sorumutu MINISTRU EKONÓMIKU ASEAN (AEM) ba Dala Limanulu resin lima (55th AEM)*, ne’ebe Indonésia mak sai hanesan uma nain.

Sorumutu ne’e hala iha Hotel Padma komesa husi loron, 17 to 22 Agosto 2023. Timor-Leste ne’ebe hetan oportunidade dahuluk hato’o intervensaun konsidera enkontru refere importante hodi kontunua reafirma komitmentu Timor-Leste nian hodi adere ba ASEAN.

“Ida ne’e hanesan ónra no priviléjiu boot ida ba ha’u atu fó nota ba dahuluk hanesan Ministru foun Komérsiu no Indústria Timór-Leste nian iha Sorumutuk Ministru Ekonómiku ASEAN nian ba da-limanulu resin lima, (Fifty-Fifth ASEAN Economy Minister Meeting).

Lori Governo Timor-Leste liderado husi Kay Rala Xanana Gusmão, Nino Pereira hato’o apresiasaun ba Ministru Komérsiu Repúblika Indonézia nia konvite, no agradese ba votu benvindu no hospitalidade esesionál ne’ebé nia ho delegasaun simu.

“Ami observa no foti nota kona-ba kompromisu ASEAN nian hodi responde ba dezafiu imediatu sira husi rekuperasaun pandémia pos-COVID-19 nian, inisiativa sira atu promove kooperasaun iha área ekonomia dijitál nian, ekonomia sirkulár, no ekonomia verde (green economy), nune’e mós hametin seguransa ai-han no rede fornesimentu reziliente iha tempu krize nian.

Ami kompromete tomak ba Akordu Komérsiu Livre ASEAN (AFTA) nu’udar pilár instrumentál ba kooperasaun no integrasaun ekonómika rejionál ne’ebé bazeia ba estadu hodi responde ba dezafiu dezenvolvimentu emerjente ne’ebé la’o hela.

Bainhira ami hahú jornada hodi implementa kritériu sira-ne’e bazeia ba mapa korridór adezaun membru plenu iha ASEAN, ami reforsa ami-nia kompromisu atu buka-tuir integrasaun ekonómika no liberalizasaun komérsiu nian, no mós promove inkluzividade liuhusi haforsa empreza ki’ik no médiu sira, emprezáriu feto sira, no komunidade marjinalizadu sira ba dezenvolvimentu no kresimentu ekonómiku inkluzivu ida-ne’ebé sustentável.

Iha okaziaun espesiál ida-ne’e, ha’u hakarak fó informasaun badak hafoin adosaun mapa korridór bazeia ba kritériu ba ami-nia adezaun tomak ba ASEAN.

Agora dadaun ami dezenvolve hela Planu Implementasaun Nasionál ida-ne’ebé sei estabelese planu servisu ne’ebé klaru hodi hahú ami-nia servisu no prosesu ne’e la’o ba oin hodi kumpre kritériu hitu ne’ebé estabelese ona iha mapa korridór nian okos.

Kritériu balun kona-ba mapa korridór ne’ebé daudaun ne’e halo hela revizaun no atualiza ba sira-nia asesu no implementasaun efetiva hanesan parte husi reforma polítika, institusionál, legál no reguladora ne’ebé la’o hela.

Dezenvolvimentu infraestrutura estratéjika prinsipál sira nafatin sai nu’udar prioridade governu nian, hanesan define ona iha ami-nia planu dezenvolvimentu estratéjiku nasionál no programa governu nian ne’ebé daudaun ne’e hala’o iha tinan lima oin mai atu asegura ami-nia integrasaun di’ak iha ASEAN.

Atu konklui, ha’u hakarak agradese ba imi hotu, ba imi-nia kompromisu ne’ebé imi halo no kontinua fó apoiu ba implementasaun mapa korridór nian no seluk tan.
Ami hein atu serbisu hamutuk ho ita-boot sira, iha ita-nia jornada hodi hamutuk ho família boot ASEAN nian ne’e.

Enkontru Ministro Ekonomia ASEAN ne’e rasik lodera husi Prezidente, Dr. Zulkifli Hasan, Ministru Komérsiu Repúblika Indonézia, Ministru Komérsiu no Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Houm. (Smnews)