Ekonomia

TL-ADB no Japaun Asina ona Akórdu Konjunta ba Finansiamentu Projetu Konstrusaun Aeroportu Comoro

TL-ADB no Japaun Asina ona Akórdu Konjunta ba Finansiamentu Projetu Konstrusaun Aeroportu Comoro

Smnewstl.com 01-10-2021 (Dili) – Governu Timor-Leste selebra akórdu empréstimu ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ho montante millaun $135, no mós troka nota fundu doasaun ho governu japaun kuaze millaun $ 44.

Akórdu ne’e, Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes ho reprezentante ADB iha Timor-Leste, Sunil Mitra bá implementasaun projetu estensaun pista atterajen, konstrusaun torre-kontrole tráfiku aéreu no reabilitasaun fasilidade sira seluk iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL).

Alem de ne’e, Vise Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva, ho Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Masami Kinefuchi, troka nota fundu doasaun kuaze millaun $ 44. no fundu doasaun ne’e, sei uza ba konstrusaun terminál pasajeirus foun no estasaun fornesimentu enerjia dedikadu ba Aeroportu.

Iha intervensaun, Embaixadór Japaun iha Timor-Leste hateten, projetu konstrusaun aeroportu Baucau ne’e importante tebes, tanba aeroportu internasionál mak sidade capital no símbolu nasaun nian.

“Projetu ida-ne’e importante, tanba aeroportu internasionál sidade kapitál nasaun nia oin, porta entrada bá ema husi li’ur, no símbolu nasaun nian, aeroportu mak asegura konektividade internasionál ne’ebé essensiál bá promosaun truízmu no dezebvolvimentu indústria oi-oin,” dehan Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Masami Kinefuchi, iha diskursu hafoin troka nota doasaun, iha salaun Ministériu finansas. Sesta ohin.

Diplomata Japaun ne’e fundamenta, desde simu posse hanesan embaixadór Japaun bá Timor, projetu refere sai ona prioridade bá nia, maibé labele konsege implementa, tanba kauza husi pandemia Covid-19.

Nune’e governu Japaun deside atu fó asisténsia sira bá Timor-Leste atu bele luta hasoru inimigu invizível ne’e iha Timor-Leste.

“Importánsia husi aerportu internasionál bá nasaun ida, nu’udar infraestrutura fundamental ida, fatór xave ida bá dezenvolvimentu ekonómiku, tanba ne’e, Japaun oferese ona asisténsia hodi harii aeroportu iha nasaun ázia barak,” dehan Doplomata Japaun ne’e.

Sorin ne’e, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hateten, asinatura konjunta tuir empréstimu no nota ba fundu doasaun nian nu’udár marku boot ida iha dezenvolvimentu transporte sira, ba navegasaun no aviasaun aérea no integrasaun Timor-Leste iha nivel internasionál.

Tanba ne’e sei fó benefísiu ba ita-nia prosesu adezaun ba Asosiasaun País Sudeste Aziátiku sira (ASEAN), ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian (OMC) no ba organizasaun internasionál sira seluk.

“Ho ksolok ohin ita selebra eventu importante rua ne’ebé destaka síklu dezenvolvimentu foun ida iha setór importante husi aviasaun aérea nian, ne’ebé sei permite hodi kumpre projetu nasionál boot ba harii aeroportu internasionál Nicolau Lobato, iha Dili, modernu, efisiente no ekipadu hodi projeta ita-nia futuru ida ne’ebé promisor, sustentável liu no ho prazu ne’ebé naruk,” Dehan PM Taur.

Xefe Governu sente kontenti, tanba bele kontinua sura ho apoiu husi governu Japaun no mós ADB, ne’ebé fahe sira-nia vizaun inklui modelu dezenvolvimentu liu husi apoiu finanseiru ho rekursu umanus ne’ebé renovadu.

Alem de ne’e, tau mós esforsu hamutuk ida hodi hadi’ak konektividade no produtividade nasionál, liu husi projetu konstrusaun bé konektividade foun sira.

Entretantu, ho projetu refere, sei tuir padraun seguransa no garantia transporte aéreu ne’ebé seguru no efisiénte, hodi mellora konektividade ho nasaun sira iha mundu atu bele promove turízmu no setór ekonómiku seluk hodi bele ajuda diversifika ekonómia, inklui kontribui bá adezasaun Timor-Leste nian bá ASEAN.

Projetu refere tuir planu sei hahú implementa iha tinan 2021 ne’e, no sei remata iha tinan 2025 nia rohan.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: