Ekonomia, Justica, Politika

Sósiu Sosa Ró Success, KAK Husu Autoridade RAEOA Respeita LEJF

Sósiu Sosa Ró Success, KAK Husu Autoridade RAEOA Respeita LEJF

Smnewestl.com (09-12-21) (Dili) — Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) husi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-cusse Ambenu (RAEOA) atu respeita Lei Ekonomia Jestaun Finanseira (LEJF), maske hakarak sósiu ho empreza Irmão Timór atu sosa tan ró Success.

Komisáriu KAK, Sérgio Hornai hateten, Autoridade RAEOA iha kompeténsia atu foti desizaun polítika administrativa, maibé, tenki prienxe tuir enkuadramentu legál ne’ebé iha.

“Autoridade RAEOA iha kompeténsia atu halo desizaun polítika administrativas, saran mak buat hotu-hotu tenki prienxe bá iha ita-nia lei jestaun ekonomia finanseira no mós estatutária ne’ebé apropriadu bá RAEOA rasik,” dehan Komisáriu KAK, Sérgio Hornai, iha salaun CNE, kinta ne’e iha ámbitu selebrasaun loron mundiál Anti Korrupsaun.

Komisáriu KAK ne’e hatutan, problema mak, bainhira uza rekursu sira-ne’e hodi tau kauza no fó prejuizu bá estadu inklui konflitu interese nian.

Kona ba prosesu sosa Ró Ahi Success karik simu ona keisa ruma, Hornai sublinha, iha duni Denunsiu barak ne’ebe nia rasik la hatene, maibe konsentra hela ba halao servisu ida metin bá ida-ne’e.

Enkuanto prosesu ba sosa Ró Ahi Success tuir deklarasaun Diretor Kompañia Irmaun Timor, Julio Mac katak, hanesan emprezario timoroan no Oe-cusse oan iha responsabilidade moral atu esforsu para finaliza prosesu lori Sukes mai Timor Leste hodi fasilita konketividade sidadaun sira nian.

Nia hatutan, deklarasaun joint venture husi Presidente Autoridade RAEOA-ZEESM, Arsenio Bano ba publiku, seidauk iha akordu ofisial. Tamba ne’e deside atu la ansi fo sai ba publiku novidades sira, maibe promete sei fo sai kuando buat hotu los ona no hakarak halo surpresa ba povu Oe-cussee.

“Sim, foin dadauk Presidente Autoridade fo sai deklarasaun ba publiku kona ba 70/30, maibe sira seidauk iha MoU ho hau e hau dehan lakoi fo sai lai tamba hakarak halo surpreza ba povu Oe-cusse,”tenik Julio.

Nia hatutan, Oe-cusse hanesan Zona ekonomia Espesial, tamba ne’e presiza mos transporte altetrnativa. Hau hanoin ita depende deit ba Nakroma ho Berlin Ramelau, labele. “Ro’o ita hola mak Success, agora nia doking hela iha Malaysia, kuando remata ona, bele mai, ne’ebe ita labele ansi lai tamba kadeira ho mesin mos troka hotu, mai mak sei informa,”dehan Julio.

Entretantu prosesu sosa Ro Ahi Success husi kompanha Timoroan Irmao Timor ne’ebe parte Autoridade mos deklara sosio hamosu preokupasaun husi povu li-liu Oe-cusse oan hodi ejize atu rezolve uluk problema Ro Haksolok, hafoin hare fali Ro seluk. (ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: