Politika, Video

Somotxo Husu Estadu Moderniza Kondisaun F-FDTL ho PNTL

Somotxo Husu Estadu Moderniza Kondisaun F-FDTL ho PNTL

Smnewstl.com (Dili) — Eis gerilleiru tinan 24, José Agostinho Sequeira ‘Somotxo’, husu estadu no governu Timor-Leste atu moderniza instituisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), tanba instituisaun rua ne’e mak sai lutu bá nasaun ho povu.

Somotxo hato’o lia hirak ne’e, hafoin partisipa iha serimónia komemorasaun loron FALINTIL bá dala-46, sesta (20/08/21) iha kuartel jenerál F-FDTL Fatuhada, Dili.

Deputadu bankada FRETILIN ne’e triste haree situasaun no kondisaun iha instituisaun PNTL no F-FDTL, tanba tinan 20 ona mak aparellu estadu rua ne’e la la’o bá oin, maibé marka pasu nafatin.

“Situasaun atuál bá ita-nia forsas armadas harii iha 2001 to’o ohin loron kuaze 20 anos mak ita hotu sei haree, ha’u sempre triste kuandu forsas armadas ho instituisaun ida seguransa nian hanesan PNTL, tanba ida-ne’e hanesan pilár sira-ne’ebé atu garante seguransa bá ita-nia soberania, garante seguransa bá ita-nia sosiedade ho investimentu sira-ne’ebé iha ita-nia rai,” dehan Somotxo.

Ho situasaun Somotxo dehan, nia sei la fó sala bá membru governu sira uluk lidera instituisaun rua ne’e, maibé presiza haree didi’ak fali planu estratéjiku forsa armada ho polísia nian, nune’e bele dezenvolve no halo modernizasaun.

“Forsas armadas ne’e presiza kondisoens barak, ha’u labele temi tanba presiza modernizasaun, modernizasaun ne’e husi meius sira-ne’ebé dehan tasi nian, ho meius sira-ne’ebé lalehan nian, ho meius sira-ne’ebé rai nian, buat tolu ne’e tenki iha,” tenik nia.

Eis Ministru Defeza no Seguransa ne’e subliña, PNTL ho F-FDTL labele maten de’it iha fatin, tanba iha buat barak presiza identifika lalais, nune’e bele moderniza liu husi ekipamentu hanesan armas inklui ró no aviaun, nune’e bele ajuda estadu atu halo intervensaun urjente bá dezastre ruma ne’ebé akontese.

 

“Ida seluk pur-ezemplu kona-ba ita-nia seguransa tasi nian, ita-nia ró la di’ak hotu tantu UPM ho marina nian, depois kuandu ró ne’e iha saida mak tenki halo hateke bá dook, teknolójikamente ne’e saida mak ita presiza, par ajuda ita ser umanu nia matan hateke bá dook, depois teknolojia ne’e kuandu iha kondisaun tenki iha par ita kumpre loloos hanesan kompeténsia ne’ebé estadu fó bá instituisaun ida-idak,” tenik nia.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: