Diario, Ekonomia, Geral, Politika

Reitor UNPAZ: Horta ba PR no Xanana Gusmão PM, Povu Sente Ona Lider Rua Ne’e Nia Liman Fatin

Reitor UNPAZ: Horta ba PR no Xanana Gusmão PM, Povu Sente Ona Lider Rua Ne’e Nia Liman Fatin

Smnewestl.com 07-12-21 (Dili) — Reitór Universidade da Páz (UNPAZ), Adolmando Amaral konsidera la sala kuando ema ruma hakarak Kandidata Premiadu Nobel da Páz, José Ramos-Horta bá Prezidente Repúblika (PR) periódu 2022-2027 no Xanana Gusmão bá Primeiru-Ministru.

Tuir nia, iha mandatu lider rua ne’e nian iha tinan 2007-2012, povu sente duni dezenvolvimentu iha Timor-Leste, liu husi eletrisidade ne’ebé lakan to’o iha área rural no mós estrada sira-ne’ebé mak di’ak kuaze iha teritorio maske balun seidauk.

“Ita-boot sira aprezenta maun Xanana ho Maun Horta, ne’e la sala, tanba referénsia hatudo iha mandatu maun Horta hanesan PR no maun Xanana hanesan Primeiru-Ministru ita-nia ekonomia ne’e double visit. Dezenvolvimentu povu bele sente iha ne’ebé, ne’ebé deit, eletrisidade bele lakan iha área rurais, mais depois de tinan 10 ikus saida mak akontese,”dehan Reitór UNPAZ, Adolmando Amaral iha nia intervensaun bainhira partisipa iha semináriu ne’ebé organiza husi Movimentu Demokrátiku no Patriótiku iha Salaun CNE, Tersa-feira ne’e.

Akademista ne’e preukupa, depois de Xanana Gusmão ho José Ramos-Horta la ukun ona iha tinan 10 ikus ne’e, povu la sente benefísiu no dezenvolvimentu ne’ebé la’o ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé aprova kada tinan ho montante boot.

Reitór ne’e afirma, sidadaun hotu iha dever no obrigasaun morál atu kontribui bá prosesu dezenvolvimentu nasionál liu husi atividade ne’ebé ida-idak hala’o, la’ós ukun na’in sira seluk.

“Sé ita hotu-hotu hakarak Doutór Ramos-Horta bá Prezidente Repúblika iha 2022 depois ita hotu-hotu lakoi fó apoiu, laiha responsabilidade para segura ninia polítika sira hanesan de’it,” afirma nia.

Alem de ne’e, Reitór UNPAZ ne’e mós rekomenda bá eis PR José Ramos-Horta, karik eleitu fali bá PR iha eleisaun prezidensiál tinan tinan 2022, atu tau prioridade bá problema infraestrutura bázika hanesan, edukasaun, saúde, estrada no seluk tan.

“Sé maun sai Prezidente (Repúblika) bainhira Konsellu Ministru aprova ona depois sira bá diskuti iha Parlamentu mak haruka proposta OJE bá Gabinete PR, maun tenki tau atensaun bá sira-ne’e,” sujere Adolmando.

Akademista ne’e mós apela bá movimentu ne’ebé apoiu Líder Karismátiku Xanana Gusmão, atu kovense eleitór sira fó votus bá kandidatu PR iha eleisaun prezidensiál tinan 2022.

Atu eskola kandidatu ne’ebé iha kuiñesimentu kle’an bá polítika interna no externa, inklui halakon arogansia no ódiu vingansa atu serví povu ho matenek liu-liu lori dezenvolvimentu bá Timor-Leste.

Horta Seidauk Deside Kandidata a’an

Iha Fatin hanesan, Eis Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu ba líder nasionál sira hotu atu tur hamutuk hodi identifika dezafius ne’ebé boot liu iha tinan 5 to’o tinan 20 mai.

Premiadu Nobel da Páz ne’e dehan, eleisaun prezidensiál tinan 2022, nia sei la kandidata a’an bá PR, maibé husu líder sira atu hamutuk ho hanoin dook bá futuru Timor-Leste nian.

“Ohin ha’u hatete tan dala ida, ha’u la buka fatin nu’udar Prezidente (Repúblika), ha’u la buka vensimentu, bá ha’u, kestaun prinsipál bá líder sira hotu-hotu mak ida-ne’e, iha tinan 5 ou tinan 10 mai, saida mak ita identifika nu’udar dezafius ne’ebé boot liu bá rai ida-ne’e tenki hanoin bá dook,” dehan Eis Horta, iha nia diskursu hafoin partisipa semináriu ne’ebé organiza husi Movimentu Demokrátiku no Patriótuku iha salaun CNE, Dili Tersa-feira ne’e.

Diplomata señór ne’e haktuir, governu ne’ebé kompetente hanesan nasaun Singapura ho Xina inklui nasaun sira iha rejiaun Europa mak hanoin dook bá futuru sira-nian nasaun nian. Enkuantu Estadu Unidus Amérika (EUA) iha demokrasia ne’ebé di’ak teb-tebes, maibé ladún hanoin bá dook tanba konstranjimentu demokrasia.

Tan ne’e, bá Timor-Leste Horta afirma, líder sira tenki halo ezersísiu, bainhira atu halo estratéjia polítika governasaun nian, tenki identifika uluk nia dezafiu, riskus, problema no oportunidade.

“Halo tiha avaliasaun, estudu kle’an bá ida-ne’e, nu’udar governante halo fali grupu ida, sé dezafius mak ne’e, riskus mak ne’e, perigu mak ne’e, oportunidade saida mak ha’u tenki halo nu’udar Primeiru-Ministru tenki define saida mak prioridade nasionál sei korresponde bá dezafius, problemas, oportunidade sira-ne’e,” apela Horta.

Nia hatutan, prioridade ne’ebé atu ezekuta la presiza to’o 100, maibé, bele implementa uluk prioridade 5 hanesan ne’e atu bele fó solusaun bá problemas ne’ebé iha.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: