Smnewstl.com — Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel ba Pás, J. Ramos-Horta, sei vizita Binani iha postu administrativu Turiscai iha fulan-agostu ne’e ba komemorasaun loron istóriku aniversáriu Forsa Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) ba dala 50. Fatin ne’ebé hili iha signifikadu istóriku ne’ebé kle’an hanesan fatin ne’ebé respeitadu líder rezisténsia no Prezidente daruak nasaun nian, Nicolau Lobato, lakon nia vida iha tinan 1978 durante luta hasoru okupasaun Indonézia.

Iha preparasaun ba serimónia nasionál, esforsu multi-ajénsia ida hala’o hela atu asegura fatin ne’e seguru no asesivel. Iha loron 15 to’o 16 fulan-jullu, ekipa téknika konjunta ne’ebé kompostu husi Prezidénsia Repúblika, Ministériu Defeza, no Ministériu Obras Públikas halo levantamentu hodi avalia nesesidade infraestrutura no lojístika.
Nina Peregrina, pontu fokál ida hosi Palásiu Prezidensiál, konfirma Prezidente nia kompromisu pesoál ba vizita ne’e, hodi afirma, “Iha ne’e kedas maka Xefe Estadu Nicolau Lobato lakon nia vida. Tanba ne’e, Sua Exelénsia Prezidente Ramos-Horta hakarak vizita fatin ida-ne’e.”
Parte sentrál ida hosi preparasaun sira envolve konstrusaun hosi estrada foun ida hosi sidade Turiscai ba Osenaco-Binani, ne’ebé jere hosi Institutu ba Jestaun Ekipamentu nian (IGE-sigla portugés). Projetu ne’e hakarak atu fornese asesu fásil ba partisipante sira no fasilita lojístika eventu nian no espeta sei remata antes loron 30 fulan-jullu.

Militár, ne’ebé lidera hosi Majór Victor Marçal (Kodigu Superman), koordena besik ho autoridade lokál sira, veteranu sira no katuas lia-na’in sira, hodi respeita lisan sagradu sira enkuantu asegura apoiu hosi komunidade.
Rezidente lokál, Isabel de Jesus espresa nia agradesimentu, hodi dehan, “Ami prontu atu apoia governu no oferese ami-nia ai-horis balun karik presiza ba reabilitasaun estrada nian.”
Fatin BINANI la’ós deit fatin ida haleu ho foho ne’ebé a’as no iha ai-laran tuan, kmo’ok husi barullu sidade nian ho nia dalan ain fatin ne’ebé perigu, seidauk asesu ba estrada nasionál, maibé nia sai hanesan patrimóniu memória nasional ne’ebé simboliza sakrifísiu no lideransa iha tempu resisténsia.

Komemorasaun aniversáriu FALINTIL nian ba dala 50 nu’udar momentu sentrál ida ba Timor-Leste, ne’ebé sai nu’udar omenajen ida ba sakrifísiu imensu ne’ebé jerasaun libertasaun halo. Prezidente Horta nia prezensa iha fatin ida-ne’e la’ós de’it jestu lembransa nian maibé mós símbolu maka’as ida ba unidade nasionál, rekonsiliasaun no importánsia ne’ebé dura atu fó onra ba nasaun nia istória difisil maibé konsege hetan vitória iha ninia dalan ba independénsia. (*/Smnews)


Komentariu