Edukasaun, Geral

ME Husu kontributu husi ema hotu ba susesu Exame Nasional

ME Husu kontributu husi ema hotu ba susesu Exame Nasional

Smnewstl.Com – Sekretáriu Estadu Ensinu Sekundáriu Jerál no Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál husu kontributu husi ema hotu atu kria ambiente ne’ebé trankilu no konfortavel durante prosesu ezame nasionál tinan 2023.

Pedidu ne’e hato’o liu-hosi konferensia imprensa foin lalais ne’e, relasiona ho Ezame Nasionál tinan letivu 2023 ne’ebé sei akontese iha loron 16 fulan Outubro tinan 2023.

Ezame Nasionál ne’ebé nu’udar parte integrante husi sistema edukativu Timor Leste sei realiza hamutuk no simultaneamente ba kanorin sira iha klase da-siak (da-9) Ensinu Báziku no klase da-sanalu resin-ruak (da-12) Ensinu Sekundáriu.

“Eventu anuál ida-ne’e iha implikasaun boot ba polítika edukativa, kanorin sira-nia moris, inan- aman, manorin no ba prosesu edukasaun rasik, nu’udar inan-aman, ha’u senti mos saida mak ita-nia oan sira senti, iha esperansa atu hetan rezultadu di’ak, maibé iha mos preokupasaun balun, nune’e, maluk inan-aman sira mai ita kria ambiente ne’ebé trankilu no konfortável ba oan sira atu estuda iha uma, edukasaun presiza evita situasaun ruma ne’ebé bele perturba labarik sira-nia preparasaun hasoru Ezame Nasionál”.

Tuir nia, Eventu Ezame Nasionál mak momentu importante ida ba manorin hotu, implementasaun Ezame Nasionál sei fó vizaun jerál kona-ba kanorin sira-nia rezultadu aprendizajen. Avaliasaun ida- ne’ebé di’ak sei fornese informasaun sira kona-ba saida mak alkansa ona no oinsá atu mellora liu-tan aspetu sira-ne’ebé di’ak ona.

“Manorin nia papel nu’udar edukadór labele atu substitui ho profisaun seluk, inklui teknolójia, manorin mak nu’udar komponente fundamentál ba susesu aprendizajen, manorin nia kapasidade atu komprende no tranzmiti koñesimentu sei iha impaktu di’ak ba kanorin nia komprensaun. Hanesan edukadór profisional, manorin sira iha obrigasaun atu kontinua dezenvolve nia kapasidade no potensia tomak liuhusi formasaun oioin”, katak Sekretáriu Estadu ESJESTV Domingos Lopes Lemos.

Ba exekutivu, Rezultadu Ezame Nasional resulta Mapa diagnóstika iha dixiplina ruma, bele sai nu’udar referénsia hodi define estratejia pedagojika ne’ebé adekuada atu implementa iha sala hanorin nian.

“Ezame Nasional tinan ida-ne’e, ha’u enkoraja ita-boot sira, atu bele kopera ho inan-aman hodi prepara oan doben sira hodi tuir Ezame Nasional no bele hetan valór ne’ebé di’ak, espesial ba kanorin doben sira, finalista klase da-9 no da-12, prepara imi-nia aan ho di’ak atu tuir Exame Nasional ne’ebé besik daudaun ona. Imi-nia rezultadu aprendizajen durante tinan 9 iha Ensinu Baziku no tinan 3 iha Ensinu Sekundáriu sei sukat liuhusi Ezame ne’e, imi bele hatudu aan, nu’udar ema ne’ebé kompetente iha dixiplina sira ne’ebé sujeita ba Ezame Nasionál.

Ministeriu Edukasaun fiar katak, estudantes sira bele hetan rezultadu ne’ebé brillante iha Ezame Nasional Hatudu katak, estudante bele tuir Ezame Nasionál ho susesu.(Smnews)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: