Geral, Politika

Iha Konferensia SIDS, PM Xanana Koalia Kona ba Solusaun Natureza ba Dezenvolvimentu Sustentavel

Iha Konferensia SIDS, PM Xanana Koalia Kona ba Solusaun Natureza ba Dezenvolvimentu Sustentavel

Smnewstl.com (SÃO JOÃO, ANTÍGUA NO BARBUDA) — Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ko’alia kona-bá “Solusaun pozitiva natureza bá dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste (TL)” iha IV konferénsia internasionál kona-bá Estadu illa kiik dezenvolvidu sira (SIDS), iha São João Antígua-Barbuda, tersa (28/05/2024).

Primeiru-Ministru hetan oportunidade hodi ko’alia assuntu importante ne’e iha okazisaun eventu Paralelu hosi Programa Nasaun Unidas nian bá Dezenvolvimentu (PNUD) ho tema: “Azúl-liu, Matak-liu no Di’ak-liu bá Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu Sira”.

Iha abertura diskursu, Primeiru-Ministru aprezenta katak, Timor-Leste nu’udár Estadu illa kiik dezenvolvidu ida ne’ebé hatuur-an iha kruza Sudeste Aziátiku no Pasífiku Súl nian.

Xanana Gusmão subliña, maski distánsia mak haketak, maibé Estadu illa kiik dezenvolvidu sira iha dezafiu ne’ebé hanesan, no konsege halibur-malu iha fatin ida-ne’e iha loron ohin, atu ho koletivamente bele realiza diskusaun kle’an hodi deside hamutuk mata-dalan ida atu bele la’o tuir.

Nu’udár nasaun foun iha komunidade internasionál, Xanana fó hanoin katak, desde tinan 2002, Timor-Leste eziste hanesan defensór bá rekonsiliasaun no hanesan nasaun líder bá demokrasia iha rejiaun ne’ebé TL pertense bá.

Maski nune’e, nia hatutan, hanesan mós nasaun maioria SIDS nian, Timor-Leste enfrenta dezafiu ne’ebé mai hosi kondisaun jeográfika, izolamentu, limitasaun assesu bá ekonomia no merkadu globál, dezastre naturál ekstrema, inklui efeitu bá mudansa klimátika.

“Iha tinan 2002, ita tenke konstrui ita-nia nasaun hosi cinzas (rai rahun). Dezenvolvimentu nasaun no konsolidasaun pás difísil tebes, ita mak sempre halo sala barak iha prossesu dezenvolvimentu,” Xanana subliña.

Maski nune’e, nia dehan, Timor-Leste perfeitamente konsiente kona-bá importánsia hosi dezenvolvimentu sustentável.

“Ami konsiente kona-bá delikadu ekilibriu entre progressu ekonomia no prezervasaun ambientál. Nu’udár Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu, dala ruma sente hanesan iha dezafiu barak, nune’e la hatene atu hahú hosi ne’ebé. Maibé, ita hatene katak laiha ida mak prioridade liu bainhira hotu-hotu sai prioridade. Ami konsiente katak, kresimentu ekonomia importante tebes bá estabilidade no ba ami-nia soberania,” Xefe Governu subliña tán.

Xanana mós fó-hanoin katak, dadeer kmanek ida-ne’e, iha observasaun UNSG nian, temi kona-bá sistema finaseiru globál oras-ne’e daudaun la konsege lori rezultadu di’ak bá nasaun dezenvolvidu sira, espesialmente bá nasaun sira SIDS nian. Ida-ne’e mak verdadeira dezafiu ne’ebé nasaun SIDS sira enfrenta.

Nia sita ezemplu di’ak hosi dezafiu ekonómiku sira ne’ebé enfrenta maka, bainhira dader ne’e, iha sesaun tuir-mai ‘Diálogu Interativu kona-bá Revitalizasaun Ekonomia SIDS bá Kresimentu Asseleradu no Sustentável’, Prezidente eventu permite reprezentante sira hosi nasaun dezenvolvidu sira atu ko’alia oras ida-resin hodi hato’o promessa sira, enkuantu SIDS – ne’ebé hakarak atu ko’alia kona-bá nesesidade no sira-nia preokupasaun – atribui de’it tempu minutu tolu antes taka mikrofone, nune’e laiha posibilidade atu bele espressa sira-nia pontu de vista.

“No ida-ne’e mak konferénsia bá SIDS. Ida-ne’e mak ezemplu ne’ebé di’ak tebes kona-bá relasaun antre nasaun dezenvolvidu sira, doadór sira no instituisaun sira ho nasaun avansadu sira, inklui SIDS rasik. Signifika prinsípiu líder país nian, propriedade país nian sei laiha konsiderasaun!” nia hateten tán.

Fila-fali bá tema “Azul-liu, Matak-liu, no Di’ak-liu bá SIDS”, Xanana dehan TL kompriende kona-bá pressaun ne’ebé TL ezerse bá ninia oseanu no mós ninia planeta.

Xanana rekoñese Timor-Leste iha hela krize mudansa klimátika no ezisténsia iha ameasa nia laran. Pressaun tasi ne’ebé sa’e afeta bá TL nia ekosistema mariña no mós meiu sira subsisténsia.

“Hanesan ita hotu hatene katak, la’ós SIDS mak responsabiliza krize klimátika. Ita kompostu hosi nasaun 39, maibé ita-nia kontribuisaun bá emisaun gás estufa globál menus hosi pursentu ida. Maibe SIDS-de’it mak responsabiliza ninia efeitu. Ami fiar katak proteje no konserva ambiente tasi no ita-nia plantea labele sakrifika fali subsisténsia ema nian iha ita-nia nasaun ne’ebé moris iha extrema pobreza,” nia haktuir.

Xefe Governu mós fó-hanoin dala ida tán kona-bá horseik nia hateten ona katak, nasaun sira SIDS nian hetan ona rekoñesimentu hanesan Estadu illa kiik, maibé bainhira hanoin hamutuk, bainhira iha missaun no komitmentu, maka SIDS sei sai “Estadu Boot Oseániku”, la’os Estadu Illa kiik.

“Ami sorte boot tanba ami-nia tasi Timor-Leste oferese poténsia ne’ebé boot tebes. Ami-nia mariña ne’ebé sei orijinál, ami-nia resifes korál iha ninia biodiversidade boot liu no úniku liu iha mundu. Ita mós iha konsentrasaun boot liu iha mundu, iha migrasaun baleia azúl iha ita-nia tasi Timor nian. Maski ita-nia tasi ne’e fó ona oportunidade ekonomia ne’ebé boot tebes, ita iha devér atu aproveita poténsia ne’e ho responsabilidade boot atu proteje ambietne biodiversidade,” Xanana aprezenta realidade beleza Tasi Timor nian.

Tanba ne’e, nia dehan, Timor-Leste iha komitmentu atu dezenvolve ekonomia azúl ne’ebé sustentável.

Atu bele alkansa ida-ne’e, Timor-Leste prepara hela polítika no planu asaun ekonomia azúl ne’ebé kompriensivu – Timor-Leste iha hela roteiru ida ne’ebé fó definisaun bá ninia aspirasaun sira no halo identifikasaun bá prioridade hodi alkansa ekonomia oseania sustentável.

Parke Mariñu Ataúro
Iha okaziaun ne’e Xanana mós aprezenta kona-bá inisiativa prinsipál Timor-Leste nian maka kriasaun illa Ataúro hanesan Parke Mariñu.

Timor-Leste nu’udár membru Korál Trianglu Inisiativa (Coral Triangle Initiative), iha ne’ebé haree ona katak iha estragus, ho ninia kauza prinsipál maka turizmu. Ida-ne’e mak halo TL atu loke turizmu maibé ho maneira sustentável.

Ida-ne’e ho nia objetivu atu kontribui bá konservasaun signifikativu bá ambiente mariñu internasionalmente iha illa ne’e no konstrui ekonomia azúl sustentável atu bele prepara kampu traballu ba ita-nia populasaun.

Primeiru-Ministru ne’e afirma dala ida tán, illa Ataúro sei sai hanesan sentru peskiza sientifika no konservasaun mariña ne’ebé ho nia alvu maka involvimentu no kapasitasaun komunidade.

Tanba ne’e Timor-Leste iha komitmentu boot atu halo buat ne’ebé bele bá protesaun zona kosteira kontinente kuaze 70%.

“Maibé, ita hatene katak hanesan SIDS, dalan ne’ebé atu lori ita ba oin nakonu ho dezafiu. Ita presiza atu halo peskiza sientífiku no estudu biodiversidade, dezenvolve infraestrutura atu bele proteje ita-nia resifes tropikál sira, no dezenvolve kuadru governasaun ekonomia azúl ida. Ita labele halo mesak buat ida-ne’e,” nia rekoñese.

Ida-ne’e subliña kona-bá razaun tanba saida mak ONU realiza Konferénsia Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu sira atu bele promove no reforsa servisu hamutuk entre nasaun avansadu no dezenvolvidu sira. Servisu hamutuk no parseria ne’ebé efetivu liu no importante liu bá SIDS atu enfrenta sira-nia sirkunstánsia únika.

“Ha’u sei para agora, tanba ha’u fiar bá imajen ida bele espressa palavra rihun bá rihun. Tanba ne’e, ho orgullu no umildade atu anunsia intensaun hosi Timor-Leste hodi estabelese illa Ataúro hanesan parke mariñu no konvida ita boot sira atu dijitaliza kódigu QR iha vídeo badak ne’ebé ilustra beleza baixu hosi ita-nia mariña ho nia reziliénsia ne’ebé define espíritu hosi ita-nia povu,” nia konvida.

Afirmasaun ikus-liu hosi Xanana Gusmão maka Timor-Leste sempre konta ho apoiu hosi nasaun sira SIDS nian atu hamutuk bele konkretiza vizaun ida-ne’e.

Enkontru ne’e rona mós oradór hosi rai kiik sira mak hanesan, Primeiru-Ministru Antígua no Barbuda, Gaston Browne, Primeira Ministra Samoa, Fiamé Noami Mata’afa, Administradór UNDP, Achim Steiner, Fasilitadór Ofisiál bá Globál Envairomentu, Carlos Manuel Rodriques, Ministra bá Envairomentu, São Tome e Príncipe, Nida da Mata, Diretór Ocean Race Summites, Johan Strid, Ministra bá Planu Dezenvolvimentu Tobago, Pennelope Beckles no oradór importante seluk tán.

Partisipante sira mai hosi alta entidade sira liu-liu Xefe Estadu no Xefe Governu sira hosi Estadu illa kiik dezenvolvidu sira (SIDS).(*/Smnews)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: