Politika

Horta Promove Prosesu Rekonsiliasaun TL ho Indonézia Iha Komferénsia Expo Dubai

Horta Promove Prosesu Rekonsiliasaun TL ho Indonézia Iha Komferénsia Expo Dubai

Smnewstl.com 14-10-2021 (Dili) – Eis Prezidente Repúublika, José Manuel Ramos-Horta realiza komferénsia ida iha expo Dubai ne’ebé aprezenta kona-ba prosesu rekonsiliasaun iha Timor-Leste ho Indonézia no mós entre Timor-Leste ho Indonézia.

Premiadu Novel da Páz ne’e informa, nia partisipa mós iha expo Dubai, tanba sekretariadu prémiu internasionál iha Abudabi, tanba ne’e hetan konvite espesiál husi liurai boot Abudabi nian hodi partisipa iha iha eventu refere, inklui vizita mós bá iha pavilliaun Timor nian iha expo refere.

Horta hatutan, expo Dabai refere, governu la tau osan boot, Timor-Leste nia partisipasaun iha expo Dubai ne’e hetan apresiasaun pozitivu husi vizitante sira, tanba timoroan sira-ne’ebé servisu iha pavilliaun ne’e, iha didi’ak di’ak no mós hatudu disiplina bainhira simu bainaka internasionál.

“Ha’u haree expo simples, tanba orsamentu ne’ebé governu tau mós la’ós boot, ha’u hetan komentáriu di’ak ema ne’ebé vizitante balun ha’u kuiñese ema Dubai rasik, ema rai sira seluk ha’u tur han ho sira depois sira hateten, pessoál timoroan ne’ebé servisu iha ne’ebá ne’e servisu di’ak, ho didikasaun, hatudu disiplina, simu bainaka sira di’ak,” informa, eis PR, José Ramos-Horta, iha aeroportu Como, Dili. Kinta ohin. Hafoin fila husi Roma.

Durante iha Dubai, Horta mós halo komferénsia ida ne’ebé forra husi pavilliaun Timor-Leste nian ne’ebé hetan partisipasaun husi ema na’in 50 husi nasaun seluk.

Komferénsia ne’e, José Ramos-Horta aprezenta filojofia husi Santu Padre Papa Françisco ho mós Imam Cairo, Professór Tayep, kona-ba prémiu fraternidade umana, liu-liu referénsia husi prosesu rekonsiliasaun iha Timor-Leste ho Indonézia no mós entre Timor-Leste ho Indonézia nian ne’e úniku iha mundu.

“Iha ha’u-nia intervensaun primeiru ha’u tenki ko’alia kona-ba enkontru ho Amu Papa filojofia, prinsípiu ne’ebé Amu Papa Imam Cairo halo fraternidade umana, maibé ha’u temi makas Timor-Leste ho Indonézia, Timor-Leste rasik nia prosesu rekonsiliasaun depois Indonézia mós nia prosesu rekonsiliasaun iha interna Indonézia hanesan ezemplu di’ak teb-tebes tuir prinsípiu filojofia ne’ebé Amu Papa hatete fraternidade umana,” tenik Horta.

José Ramos-Horta realsa, iha rejiaun ázia, laiha nasaun ida nia fraternidade umana boot no kle’an liu Timor-Leste ho Indonézia nian.

Tanba, prosesu rekonsiliasaun entre nasaun rua ne’e, hatudu rezultadu signifikante boot, tanba foin funu durante tinan 24, maibé konsege promove páz, dame inklui fó liman bá malu.

“Uza kazu Timor nian par esplika konkretamente fraternidade umana saida.? Fraternidade umana ne’e ita hakuak malu, fó liman bá malu, promove páz, promove dame, entaun la ko’alia abstratu, ko’alia konkretu rekonsiliasaun nasionál Timor-Leste nian. Ha’u rasik hateten, rai barak iha mundu laiha ida hanesan Timor, depois relasaun Timor ho Indonézia mós laiha ida hanesan Timor,” afirma nia.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: