Dezenvolvimento no Infrasturtura, Ekonomia, Geral

Governo Hahu Instala Kabu Submarinu Fibra Óptika Iha Bebonuk ba Australia

Governo Hahu Instala Kabu Submarinu Fibra Óptika Iha Bebonuk ba Australia

Smnewstl.com — IX Governu Konstitusionál liu-hosi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão lansa primeira instalasaun Kabu Submarinu Fibra Óptika “Timor-Leste South Submarine Cable” iha Estasaun Aterrazen Kabu iha Bebonuk bá Darwin no mós selebra entrega “GOLDEN BOUY”.

Primeiru-Ministru konsidera hanesan selebrasaun istóriku ida iha Timor-Leste nia viazen bá transformasaun dijitál – sistema Kabu Submarinu Súl Timor-Leste (TLSSC), la’ós de’it hanesan milestone signifikativu ida iha dezenvolvimentu infraestrutura TL nian, maibé hanesan testemuña ida bá kompromisu ne’ebé boot bá dezenvolvimentu no modernizasaun Timor-Leste nian.

Xanana Gusmão sita, iha tinan 2012, Governu liberaliza seitór telekomunikasaun, ne’ebé rezulta merkadu kompetitivu ho fornesedór servisu móvel tolu. Hahú hosi tinan 2015, kobertura servisu móvel ne’e aumenta ona bá sidade munisípiu hotu-hotu, ne’ebé kobre 96% hosi área populasaun TL nian.

Maski iha progresu ida-ne’e, investimentu iha konetividade internasionál la’o ona, maibé, Xanana dehan, kustu kapitál ne’ebé aas halo fornesedór servisu telekomunikasaun sira depende bá konetividade satélite.

“Hodi rekoñese limitasaun hirak-ne’e, ita-nia Governu deside iha tinan 2016 atu halo inisiativa investimentu públiku ida bá sistema kabu fibra-optika internasionál ida. Tanba ne’e, ha’u kontente tebes atu haree kabu tun dadeer-saan. TLSSC mak sistema kabu submarinu dahuluk iha ita-nia nasaun. Se ekonomia sira seluk nia esperiénsia mak hanesan matadalan-ruma, lakleur tán sei dada tán kabu bá rai iha Timor-Leste, hamutuk ho atividade ekonómika ne’ebé aumenta, hahú ho telekomunikasaun no habelar bá seitór sira seluk,” Primeiru-Ministru hateten.

Nia hatutan, la’ós deklarasaun boot atu dehan katak ohin loron marka esforsu atu aselera dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, ko’alia liu kona-bá papél krítiku telekomunikasaun nian iha kondusaun diversifikasaun ekonómika, hadi’a edukasaun, no hasa’e servisu saúde nian.

Liu hosi fornese konektividade internét ne’ebé aas, fiar-na’in no seguru, kabu ne’e sei sai hanesan kotuk-lolon bá seitór oioin, hodi nune’e bele uza teknolojia nia kbiit atu kumpre objetivu dezenvolvimentu nian.

Iha PED, Governu haree nasaun ida-ne’ebé prósperu no reziliente, ne’ebé harii iha infraestrutura no dezenvolvimentu inkluzivu ne’ebé forte.

“Ita presiza halo internét ne’ebé lalais no seguru hodi bele liga ita-nia povu bá mundu modernu. Se ita uza didi’ak, rede modernu ne’ebé lalais bele ajuda ita atu aselera ita-nia dezenvolvimentu, harii ekonomia inkluziva ida atu alkansa meta sira ne’ebé deskreve ona iha ita-nia PED lalais. Kabu ida-ne’e sei promove kreximentu ekonómiku no hasa’e kualidade moris bá timoroan hotu,” Xanana hateten tán.

Tuir PED, Programa IX Governu Konstitusionál nian esplika esforsu sira atu harii ekonomia ida-ne’ebé diversifikadu, liuliu foka liu bá hasa’e infraestrutura dijitál sira, promove dezenvolvimentu sosiál no hadi’a servisu públiku sira.

Relasiona ho ida-ne’e, Xefe Governu dehan, kabu submarinu sei fó dalan bá Governu atu fó asesu boot liu bá rekursu edukasaun, hodi apoia objetivu fornesimentu edukasaun nian ho kualidade aas bá ema hotu. Estudante no edukadór sira iha nasaun laran tomak sei hetan benefísiu hosi konetividade ne’ebé di’ak liu, hodi permite integrasaun bá instrumentu no rekursu aprendizazen dijitál ne’ebé esensiál bá edukasaun modernu.

Iha kuidadu saúde, konetividade ne’ebé di’ak liu sei fasilita atendimentu médiku ne’ebé di’ak liu, hodi asegura katak profisionál saúde sira bele fornese kuidadu ne’ebé lalais no efetivu, liuliu iha área remota sira. Ida-ne’e aliña ho objetivu atu hadi’a sistema saúde no asesibilidade bá sidadaun hotu-hotu.

Bá diversifikasaun ekonómika, Xefe Governu ne’e dehan, internét ne’ebé fiar-na’in no lalais sei fó dalan ba empreza sira atu halo interasaun di’ak liu ho sira-nia omólogu sira iha rai-li’ur, promove kreximentu ekonómiku no kria oportunidade empregu. Sei apoia dezenvolvimentu indústria foun sira no habelar indústria sira ne’ebé eziste, hodi lori nasaun ne’e bá ekonomia ida-ne’ebé diversifikadu no reziliente-liu.

Ikusliu, ba servisu públiku, infraestrutura dijitál ne’ebé di’ak liu, nia dehan, sei fasilita servisu públiku ne’ebé efisiente no asesivel liu. Hosi inisiativa Governu eletróniku to’o servisu online, asesu bá broadband ne’ebé seguru no fiar-na’in sei hala’o papél krítiku ida hodi halo servisu governu nian sai responsivu no transparente liu.

“Bainhira ita la’o ba oin, mai ita hanoin-hetan katak TLSSC la’ós de’it kabu ida de’it; ne’e mak liña moris ida-ne’ebé sei halo ponte Timor-Leste ho komunidade dijitál globál. Ida-ne’e sei fó kbiit bá ita-nia foin-sa’e sira atu hetan koñesimentu, kria oportunidade foun bá empreza sira, no asegura katak ita-nia sidadaun sira bele liga ho mundu iha dalan sira ne’ebé seidauk iha,” Primeiru-Ministru subliña.

Xafe Governu ne’e agradese bá Governu Austrália, bá apoiu no kolaborasaun ne’ebé boot iha projetu ne’e nia laran tomak no agradese bá ekipa, enjeñeiru no parte-interesada hotu-hotu hosi Alcatel Submarine Network, Vocus no departamentu governu nian, ne’ebé halo vizaun ne’e sai realidade. Apresia tebes ho kontribuisaun sira no estabelese ona fundasaun bá futuru ne’ebé naroman liu bá Timor-Leste.

Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Manetelu konsidera eventu ida-ne’e nu’udár prosesu ikus hosi prosesu naruk ne’ebé la’o tiha ona durante tinan 10-nia laran.

“Ohin ita to’o ona faze ida ne’e hodi hahú lansa bá instalasaun koneksaun hosi ne’e bá Darwin no hein katak antes tinan 2024 remata, ita iha ona internet ne’ebé mai hosi Kabu Submarinu ne’ebé Ready for Service,” nia hateten.

Ko’alia kona-bá kapasidade ka velosidade internet, Ministru ne’e dehan, Kabu Submarinu (TLSSC) ne’e dezeña atu bele fornese internet ho kapasidade transfere dadus ho 27 terabit per second (27 mil gigabit per second) entre Timor-Leste ho Austrália. Bainhira bele kompara, bazeia bá estimasaun Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC), oras-ne’e dadaun, utilizasaun internet iha Timor-Leste por volta 20–30 gigabit per second.

Kona-bá kabu ida-ne’e ho kilometru atus neen hitu (607 km) ne’ebé inklui ho repetidór 7 no iha Branch Unit (BU) 1, ne’ebé dedikadu bá Greater Sunrise no bá repetidór sira, Governu fó ona naran hosi erói sira TL nian iha loron rua (2) liu bá.

Kabu ida-ne’e sei uza eletrisidade ne’ebé bo’ot voltazen pur volta 6.000 WATT nune’e persiza proteje didi’ak área ida-ne’e tanba bele mós fó risku populasaun.

Kabu ne’e sei lori vantajen di’ak tebes bá Timor-Leste, tanba koneksaun bá kabu North West Cable System ne’e permite TL, iha ligasaun bá internet ne’ebé hosi aterrazen iha Darwin no bele bá Sidney no bá iha mundu, hanesan Los Ângeles no seluk-tán ho velosidade di’ak tebes.

Alternativa ida mós TL bele iha aterrajem ida iha port headle ne’ebé bele liga ho kabu selu ida ne’ebé hosi Vocus mós ne’ebé bele hetan aterrajem iha Singapura nomós Jakarta (Indonézia) ho kapás tebes.

Iha fatin hanesan, embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson kongratula Governu Timor-Leste, ne’ebé to’o ona momentu istóriku ida-ne’e.

“Ita haree ona ró lori kabu mai rai-maran, inisia instalasaun kabu mai Timor-Leste, ita sei kontinua to’o fulan hirak tán mai no sei remata iha tinan ida-ne’e. Ida-ne’e pasu importante ida hola parte iha eventu ne’ebé hala’o iha semana-kotuk dedika ona repetidór sira ho naran eroi TL nian,” Caitlin Wilson hateten.

Nune’e mós Vise Prezidente, Energy Solutions Business Unit-ASN, Marc Genot halo previzaun katak, atu kompleta instalasaun kabu submarinu nian iha tinan ida-ne’e no sistema ne’e sei utiliza hosi Timoroan sira.

Serimónia lansamentu primeira instalasaun ne’e partisipa hosi membru Governu sira, korpu diplomátiku, seitór privadu no konvidadu sira.(*/Smnews)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: