Smnewstl.com 22-12-21 (Dili) — Komandante Polísia Autoridade RAEOA-ZESSM lideradu Superintendente Xefe Mateus A. Mendes transfere ona eis Padre Richard Dasbach husi Oecusse mai Prizaun Becora ho Aviaun hodi kumpre pena prizaun tinan 12.
Ba Smnewestl via telefone, Diretór Estabelesimentu Prizaun Becora, João Domingos konfirma, simu dadur Richard Dasbach iha oras tuku sanulu resin ida dadersan, hafoin evakua husi Oe-cusse mak Dili ho aviaun ZEESM nian.
“Desizaun Tribunál Oe-cusse ne’e ita la haruka bá Suai ida, ita simu besik tuku 11, ba dadur sira tratamentu hanesan la hare ba idade, iha ne’e kondisaun hotu-hotu di’ak, laiha problema,”informa João.

Ezekutivu ne’e informa, área jurisdisaun husi Tribunál Suai nian mak kompostu husi Munisípiu 4 Ainaru, Same, Suai ho Bobonaru.
“Area jurisdisaun ZEESM ne’e Tribunál ida de’it, maibé prizaun seidauk iha, área jurisdisaun Tribunál Baucau iha 4 mais komarka seidauk iha. Loloos ne’e kada Tribunál tenki iha kadeia ona, espera neneik ba bebeik sei rezole,”dehan nia.
Nia hatutan, Eis Padre transfere husi Oecusse mai Dili ho kondenado foun ida ne’ebe tama kedas ba sela.
Total kondenado tuir nia, hamutuk ho dadur foun rua hamutuk 505.
Eis Padre Richard Dasbach kondenado tinan 12 Komarka ligado kazu abuzo sexual hasoru minoridade sira iha orfaun Topu Honis, ne’ebe nia rasik hari.
Desizaun ba kazu ne’e fo sai husi Juiz Yudith Pamungkas, Tersa-feira (21-12-2021).

Dasbach rasik demite ona husi Vaticano nudar padre ligado ho kazu ne’ebe diskumfia nia parte komete hanesan halo violasaun sexual ba minoridade sira iha Topu Honis, maske prosesu judisial sei lao hela.
Ba desizaun Vaticano ne’e, Igreza Katolika Timor Leste liu husi Arcebispo Metropolitan, Dom Virgilio do Carmo da Silva mos hasai ona karta hodi la autoriza Padre no Madre atu koalia buat ruma ligado ho kazu ne’e hodi deside prosesu hotu intrega ba justisa.
Igreza katolika Timor Leste mos konsidera desizaun Vaticano nian tetu ho klean tebes, tamba ne’e husu ba parte hotu atu la interven iha prosesu justisa.
Eis Padre Dasbach moris iha loron 26 Janeiru 1937 iha Pennsylvanian, Estadus Unidus Amérika (EUA) hahu tama lori misaun evanzelizasaun katolika ba rai enclave Oe-Kusi Ambeno iha tinan 1972 to’o tinan 2018.

Ordena sai Padre iha tinan 1965, no liu tinan rua de’it nia mai ona Nusa Tenggar Timur (NTT), no ikus liu tama ba Ambeno iha tinan 1972. Invazaun Indonézia mai Timor-Leste, nia iha hela Oe-Kusi Ambeno to’o tinan 1999 mós nia la halai hodi tuba-rai metin iha, Kuatete, Ambeno no konsege subar joven lubuk ida husi atakasaun pro-integrasionista iha tempu ne’eba.
Durante hala’o misaun evanzelizasaun, nia mós harii tiha uma mahon ida ho naran Topu-Honis (Guide To Life) iha tinan 1993 ho objetivu atu fó mahon ba labarik kbi’it la’ek no orfonatu sira.
Rezultadu husi orfonatu ne’e, konsege lori nia amigu sira husi Amérika hodi halo adopsaun ba Ambeno oan nain 7 oras ne’e eskola remata ona sira nia ensinu superior iha universidade balun iha Amérika, no balun iha Austrália. Inklui mós balun oras ne’e iha deviza boot iha instituisaun F-FDTL no instituisaun estadu no seluk tan.
Ba kazu ne’e, Ministériu Públiku reprezenta husi Matias Soares, enkuanto Eis Padre Ricarh Dasbach hetan asisténsia legal husi Advogadu, Eusébio Guterres, Miguel Faria no Pedro Aparício inklui advogadu rua seluk tan.(rio)


Komentariu