Politika, Social, Video

Lere Reforsa Xanana fo Sasin Kona-ba Saudozu ‘Ma’-Huno

Lere Reforsa Xanana fo Sasin Kona-ba Saudozu ‘Ma’-Huno

Smnewstl.com 27-09-2021 (Dili) – Xefe Estadu Maiór FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Lere Anan Timur reforsa Eis Komandante Eim Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão kona-ba saudozu António João Gomes da Costa alias ‘Ma’huno Bulerek Karatayano nia involvimentu ba luta libertasaun patria.

Lere Anan Timur haktuir, saudozu ‘Ma’-huno Bulerek Karatayno nu’udar líder primeira jerasaun Komité Sentrál FRETILIN (CCF-Sígla Português) hamutuk ho Kay Rala Xanana Gusmão no saudozu ‘Ma’-Huno mós ema ida-ne’ebé iha sentidu nasionlísmu no patriotízmu boot bá nia povo no nasaun.

Lere afirma, iha tempu rezisténsia saudozu ‘Ma’-Huno Bulerek Karatayano, ema ida-ne’ebé revolusionáriu, iha ne’ebé kompletamente muda nia karaktér no mentalidade tanba hakarak serví nia rain no mós hakarak povu moris independente.

“Ha’u akompaña tinan barak iha ailaran, tanba ami la’o hamutuk. Nia ema ida ne’ebé dehan katak, revolusaun, nia revolusiona muda kompletamente nia karater, nia mentalidade, hakarak serví ninia rain, serví nia povu hakarak moris independente.

Saudozu ‘Ma’-Huno ami na’in-rua kolega di’ak, nia nu’udar membru komité sentrál primeira jerasaun ninian ho maun Xanana, ema ida-ne’ebé ké nasionalízmu, patriotízmu nakonu duni e hadomi duni ninia rain,” dehan Lere Anan Timur, iha kuartél jenerál Segunda ohin.

Ho saudozu ‘Ma’-Huno nia mate, Lere rekuinese lakon tebes líder boot no kamarada di’ak ida, ne’ebé uluk fó kontribuisaun no sakrifísiu boot ba luta ukun rasik aan .

Eis Gerlheiru ne’e sublinha, Maibé maske ‘Ma’-Huno ho sira seluk ba ona mundo seluk maibé importante mak tenki dignifika no valoriza nafatin sira-nia luta.

“Ita lakon tan líder boot ida kamarada di’ak ida, erói boot ida iha ita-nia le’et, mais ha’u hanoin katak, distinu la’ós saudozu ‘Ma’-Huno de’it, sira hotu hanesan de’it, importante mak tenki dignifika nafatin, fó onra nafatin bá ninia figura.

Hanesan bai-bain ha’u dehan, ita mate dala ida de’it no ida-idak ho nia istória,” dehan Lere

Lere fundamenta, iha situasaun tristeza ne’e la’ós líder nasionál sira la hamutuk, maibe hamutuk hela no dala ruma hanoin mak la hanesan.

“Ia rai ki’ik-oan, ita iha rai ida-ne’ebé foin ukun-aan, ita rai ida-ne’ebé ki’ak iha rai boot rua nia klaran, ita mak tenki hamutuk. Se’e ita la hamutuk atu lori ita nia nasaun ba ne’ebe,”Lere Preokupa.

Mate isin Saudozu ‘Ma’-Huno rasik dadaun ne’e tau provisoria hela iha Muzeum Rezistensia hodi fo biban ba sidadaun sira atu presta homenagem.

Tuir planu, mate isin sei halo’ot Tersa-feira ne’e, 28-09-2021, iha Jardim dos Herois Metinaro hafoin lori ba presta Homenagem ikus iha uma lisan Laleia-Manatuto.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: