Ekonomia, Politika

Governo Japaun Reafirma Apoio ba g7+, Xanana Agradese

Governo Japaun Reafirma Apoio ba g7+, Xanana Agradese

Smnewstl.com 22-11-2021 (Japaun)- Governo Japonese reafirma protidaun atu apoia organizasaun g7+, ne’ebe Kay Rala Xanana Gusmao hanesan Pessoa Eminente.

Komitmentu governo Japaun ne’e aprezenta husi Vice Ministro Negócio Estrangeiro ba asuntu Parlamentar, Shingo Miyake bainhira konvoka enkontru ho Kay Rala Xanana Gusmao hanesan Pesoa Eminente ba g7+, Segunda-feira ne’e.

Rekuinese iha biban ne’e maske parte rua koalia buat barak, maibe tuir informasaun ne’ebe Smnews asesu komfirma, Kay Rala Xanana Gusmao foku liu ba asunto g7+.

“Iha buat barak mak koalia maibe Maun Bot Xanana foku liu ba asunto g7+,”informa Embaixador Timor Leste ba Japao, Ilidio Ximenes.

Nia hatutan, iha tempu oportunu ne’e lori nasaun no povu Timor Leste, Kay Rala Xanana Gusmao agradece ba tulun nebe governo no povo Japonês “FO HO LARAN” durante ne.

Nune’e mos agradece ba governo Japaun nebe ho LARAN LUAK hakarak tulun g7+. Hanesan pesoa eminete ba g7+, Xanana promete Informasaun ne’e sei hatoo iha enkontro g7+ nian nebe sei halao iha Portugal fulan oin mai.

Istoria estabelesimentu g7+
Maske foin restaura nia independensia iha tinan 20 nia laran, Timor-Leste nia prezensa no lideransa iha nivel globál hetan ona rekonesimentu boot tebes husi komunidade internasionál sira. Iha nivel nasionál, Timor-Leste mak lidera grupu g7+ (nasaun frajil no pos-konflitu nebe hamutuk 20) husi 2010-2014. TL nia lideransa neé hetan mós apoiu masimu husi Presidente RDTL, Parlamentu Nasional, Primeiru Ministru, Governu no komponente sosiedade Sivil hanesan kauza nasional ida.

Durante tinan 20 nia laran, prosesu ba harii dame no harii estadu (peacebuilding and statebuilding) iha Timor-Leste rasik hasoru desafiu oin-oin, maibé TL nia vontade hakarak fahe experiensia ba nasaun frájil sira boot tebes. Ohin loron Timor oan sira sente orgulho moris hakmatek no determinadu iha sira nia soberania. Timor oan sira agora moris iha ambiente trankuilidade nia laran. Ita nia ambiente seguransa neébe hakmatek, nakonu ho optimismu no konfiansa hodi hakat ba futuru. Ida konsidera nu’udar pasu boot ida hodi hakat ba prosesu dezenvolvimentu sosial, ekonomia no politika iha Timor-Leste.

Tempu to’o ona atu Timor-Leste hare ba oin ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) hodi trasa nia polítika dezenvolvimentu ida apropriadu hodi garante paz, fornese uma, be moos, saneamentu, aihan ba Timor oan tomak.

Timor-Leste (nudar eis-xefe ka Prezidente g7+ nian ba nasaun ruanulu) agora sai hanesan Uma Nain (host country) ba g7+ tuir Komunikadu Lome iha fulan Maiu 2014) no Resolusaun Konseilu Ministru Timor-Leste iha loron 19 Dezembru 2014, disidi Dili sai nudar Kuartel Jeral ba Sekretariadu g7+. Mekanismu ida neé identiku/hanesan mós Indonesia sai Uma Nain ba Sekretariadu ASEAN iha Jakarta, no Fiji mak Uma Nain ba Sekretariadu Pacific Islands Forum (PIF) iha Suva. Republika Sierra Leone mak agora assume kargu hanesan Xefe ka Prezidente g7+ nian nebe serve Estadu Membru hamutuk nasaun 20: Afghanistan, Burundi, Republika Sentral Afrikana, Chad, Comoros, Cote dÍvoire, Republika Demokratika Congo, Guine, Gunie-Bissau, Haiti, Liberia, Papua New Guinea, Sao Tome e Principe, Sierra Leone , Solomon Islands, Somalia, Sudan do Sul, Timor-Leste, Togo no Yemen.(Rio)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: