Geral, Opiníaun

DEMOKRASIA VALOR KOMÚM, APRENDE HUSI NASAUN SELUK

DEMOKRASIA VALOR KOMÚM, APRENDE HUSI NASAUN SELUK

(Análiza no faktu empíriku ida kona-ba prosesu eleisaun iha Sierra Leone)

Husi: Aniceto Soares dos Reis

Email: jireis118@gmail.com

Revizór: Felix Piedade, Xefe Operasionál Sekretariadu g7+

INTRODUSAUN

Eleisaun sai ona parte integrante ba exersisiu demokrasia, hodi premite sidadaun – eleitoradu sira tuir prinsipiu demokrasia, katak poder ne’e mai husi povu, ho povu no atu serbi povu, tanba povu mak hatu’ur tronu ukun nian, atu makaer ukun bele okupa, hodi serbi povu no luta ba sira nian bem estar.

 

Demokrasia ne’ebé mak kada nasaun opta, konserteza iha ninian pontu frakeza no forte, tanba kondisaun ne’ebé bazeia ba realidade iha kada nasaun. Balun konsolida kle’ur ona, balun iha faze konsolida, seluk fali foin sai husi konflitu no frajilidade no buka hela dalan, atu aplika sistema ukun ne’ebe viável ba sira nian rain no prosesu konstrusaun estadu bazeia ba prinsipiu no normas demokrátikas.

 

Realidade demokrásia iha Timor-Leste no Sierra Leone, prátikamente diferente. Timor iha instituisaun reguladora ba exersisiu demokrásia funsiona tuir normas ezistentes no iha prosesu eleisaun. Biar mosu irregularidades no kontestasaun balun, maibé observador sira rekoñese katak, nu’udar aktu ezemplar ida, tanba prosesu hotu la’o ho forma transparante, imparsiál no justu tebesno kna’ar ida ne’e mak durante ne’e, Komissaun Nasional Eleisaun – CNE no Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral – STAE assume.

Iha Sierra Leone, nasaun ne’ebé ukun an, desde tinan 1961, maibé sei afetadu ho frajilidade, instituisaun ne’ebé mak toma konta ba eleisaun maka Electoral Comission for Sierra Leone – ECSL no sira mos iha Political Parties Regulation Commision – PPRC nebe maka regula Partido politico sira no numeru kontestasaun ba rezultadu eleisaun maka’as.

Eleisaun mak sasukat husi demokrasia ne’e, tanba permite sidadaun sira, atu ezerse ho livre no sekretu sira ninian direitu siviku, hodi hili forsa politika ida ne’ebé mak konsideradu ideal, hodi governa nasaun, nune’e bele define politika publika ne’ebe bele projeta ba dezenvolvimentu iha rai ida. Nune’e, andamentu prosesu eleitorál husi hahu to’o remata, mak lalatak husi alkansu husi demokrasia iha nasaun ida.

Análiza no faktus ne’ebé konsta iha artigu ne’e, bazeia ba dadus rekollida husi SMNEWS ne’ebé ninian kontribuitor halo mos relatu kona-ba faktus no realidade moris no mos konversa informal ho sidadaun sira iha Sierra Leone.

KOÑESE SIERRA LEONE

Faktus balun kona-ba Sierra Leone

Sierra Leone lokaliza iha Afrika Osidental no baliza ho nasaun Guiné Konakri, Liberia no Osenu Alántiku. . Sierra Leone, kolonia portugueza husi explorador Pedro de Sintra, iha tinan 1962. Naran Sierra de Leoa, mai husi foho ba leaun ne’ebe konsideradu foho a’as liu iha Siera Leone. Freetown mak kapital husi Siera Leone, katak, sidade nebe livre.

Uluk sai fatin ba komersiu eskravu ka atan sira, hodi lori ba nasaun sira iha kontinente amerikanu, no sidadaun husi siera leoa mos kontribui maka’as ba independénsia amérika nian.

Iha tinan 1807, Inglaterra mak hari’i kuartel ida hodi trava ro sira ne’ebe mak tula eskravu sira no inglaterra mak ukun rai ne’e, hodi halo akordu ho komunidade lokál, maibé impostu ne’ebé aplika husi inglaterra halo komunidade husi suku Mande no Tamne sente prejudikadu hodi hamosu funu naruk to’o ukun rasik an iha tinan 1961.

Nasaun ne’ebé hetan independénsia husi Ingleterra iha loron 27 fulan abril tinan1961 no sai republika iha loron 19 fulan abril tinan 1971, depois de tinan 10 ne’e, riku ho diamante, ferru, platina no bauxita, maibe nasaun ne’e susar atu dezenvolve, tanba nakonu ho golpe estadu, ditador no funu maun-alin ne’ebé hamate ema rihun atus neen resin no funu ne’e so hotu iha tinan 2002.

Funu Sivil iha Sierra Leone hahu iha tinan 1991 to’o 2002 entre exersitu ho grupu rebelde Revolutionary United Front (RUF) ne’ebe hamate sidadaun rihun atus lima resin.

Konflitu hahu iha tinan 1978, ka tinan 17 hafoin hetan ukun-an husi Inglaterra, no ditatadura hahu hafoin Primeiru Ministru Milton Margai mate no nasaun ne’e nakfilak sai ditadura ho lideransa  husi Siaka Stevens  nebe  implika ba situasaun doméstika hanesan korrupsaun, kolusaun no neopotizmu buras  iha instituisaun estadu, hodi prejudika mos kualidade moris sidadaun nian, tanba lider APC – All People Congress hanoin katak, violénsia mak unika solusaun hodi hadi’a Sierra Leone. Fator seluk maka relasaun entre RUF ho National Patriotic of Liberia-  NPFL  , hodi rebelde RUF uza Liberia hanesan baze lojistiku.

Atu halo revolta, joven barak mak ba Libia hodi simu formasaun militar, ikus mai forma Revolutionary United Front – RUF, maibé waihira Sierra Leone hanoin atu hakotu ditadura iha tinan 1991,  Revolutionary United Front – RUF hili dalan halo revolta hodi dada naruk to’o 2002 no funu remata waihira RUF rende ba exersitu  no deklasaun konjunta hodi hakotu funu.[1]

Nasaun ho total populsaun liu millaun 8.421, nia moeda rasik mak leone – le no (1 dollar ekivale rihun leone 19.750 – kámbiu iha loron 20 fulan juñu) no tuir dadus husi tinan 201,8 iha produtu internu brutu billaun 3, 834 no millaun 505 perkapita.

Ambiente moris kuaze la diferente ho ho realidade iha Timor, tanba atividade sidadaun nian, bele nota iha vendedor ambulante, situasaun trankuilu, maibé maioria sidadaun mak la uza kapasete waihira viajen ho motorizada no motorizada balun uza sumbrina – buat uniku ne’ebé ladun hetan iha Timor. Maibé dezenvolvimentu infraestrutura mak avansadu ona no nota edifisiu andar barak iha kantu sira sidade Freetown.

“Uma andar ne’ebá ne’e privadu” hateten motorista ne’ebé mak tula delegasaun g7+, hodi la’o hale’u sidade Freetown no fatin seluk ne’ebé pretense ba distritu Waterloo.

Ekonomia rai ne’e, hahu di’ak ona, maibe surtu ebola ne’ebé hamate besik ema rihun hat, no afeta rihun 14 seluk, iha tinan 2014, halo ekonomia nasaun ne’e, sai hakdasak hikas.  Hafoin kombate, sira hahu luta foun hodi estabiliza ekonomia,  bele konduz husi lideransa ne’ebe sei mai husi prosesu eleisaun ne’e, hodi halo desizaun politika.

Nasaun ne’e konsideradu hanesan nasaun tolerante ida iha mundu, tanba la iha konflitu relijiozu husi populasaun porsentu 60 ne’ebe musulmana, porsentu 30 opta relijiaun local no porsentu 10 mak kristianizmu.

Timor-Leste no Sierra Leone Iha g7+

Timor-Leste la iha relasaun diplomátika ho Sierra Leone, husi dokumentu hotu ne’ebé ita sani, nota katak, la iha dokumentu ofisiál kona-ba akordu diplomátika, embaixada ka konsuladu, iha Sierra Leone ka husi Sierra Leone iha Dili.

Diferensa horas mak tuku sia atraza liu, kompara ho Timor-Leste ka tuku-ida liu, kompara ho portugál ne’ebe iha diferensa horas 8 ho Timor-Leste.

Nasaun rua ne’e, nudar nasaun sira ne’ebé mak afetadu husi konflitu no frajilidade, hodi halo balun, fahe perspetiva kona-ba, oinsá mak bele hari’i estadu ida reziliente, hodi projeta ba dezenvolvimentu ida ne’ebé mak sustentável.

Nasaun Sierra Leone sai nu’udar fundador ida ba Organizasaun g7+ hamutuk ho nasaun nen seluk (Afghanistan, Central African Republic, Côte d’lvoire, Democratic Republic of Congo, Haiti, Sierra Leone no Timor-Leste) nebe’e mak inisia iha fulan abril 2010. Sierra Leone komeasa lidera g7+ (chairing country) desde 2014 to agora. Hamutuk  nasaun 20 iha g7+ ho misaun, atu tulun nasaun membru sira hodi hetan paz, estabilidade no resiliensia, liu-hosi fahe experiensia iha jere rekursu natural, Asesu ba Justisa, Paz no Rekonsiliasaun.

g7+ iha nian kuartel Jeral iha Dili Timor-Leste no sede ne’ ebe loke iha Lisboa iha tinan 2017. g7+ iha servisu prioridade 3 maka hanesan tuir mai ne’e: Halo advokasia konaba hari paz no hari estadu iha nivel global, fahe esperiensia entre nasaun membru sira ho naran kooperasaun frajil ba frajil no programa ikus liu mak hametin instituisaun.

PARTILLA VALOR DEMOKRASIA

Demokrasia ne’ebé mak fungsiona iha kada nasaun iha ninian karakterísitika rasik no essensia mak liberdade no toleránsia entre ema. Demokrasia labele funsiona de’it iha eleisaun, maibé tenke sai parte integrante iha vida sosiedade nian. “A democracia deveria ser vivida diariamente pelo povo, na resolução dos seus problemas, na implementação dos seus proprios programas e na revitaliação das suas proprias capacidades de pensar e agir” Xanana Gusmão ko’alia kona-ba hari’i nasaun iha Sydnyy iha loron 26 Fulan Marsu tinan 2003.

Demokrásia pervalese direitu no liberdade ema ida-idak nian “A liberdade que serve ao povo não é aquela que é apenas proclamada nas leis ou discurssos dirigidos às massas populares. A autêntica da liberdade é aquela que assenta na base da igualdade, de facto, das pessoas-  Nicolau Lobato”, oinsá mak bele espressa ka ezerse ho responsabilidade, maibé rekere nafatin demandas intelectuais – responsabilizasaun ba nia aktus, hodi tane-as supermasia lei, hodi regula konduta humana nian.

Nasaun ne’ebé afetadu husi konflitu ka foin sai husi konflitu, demokrasia ninian funsionamentu konserteza do’ok husi perfeitu ka eselénsia, tanba pré kondisaun ba exersisiu demokrasia maka pás, estabilidade, konsolidasaun instituisaun sira, ne’ebé atu fortifika prosesu konstrusaun estadu.

Timor-Leste iha pozisaun 7 iha nivel rejional no 44 iha nivel global, ho klasifikasaun ho demokrasia seidauk perfeitu (flawed democracy) bazeia ba dadus husi The Economist Intelligence Unit iha tinan 2022, tanba haré mos aspektu hanesan prosesu eleitorál no pluralizmu, funsaun no dezempeñu estadu, partisipasaun politika no kultura politika, tuir padraun ne’ebé aplika husi The Economist Intelligence Unit, sei ki’ik liu, kompara ho padraun mundiál.

Hafoin funu maun-alin hakotu iha tinan 2002 no epidemia ébola remata iha 2014, situasaun politika hatudu avansu nebe di’ak no provas mak iha pajina 2 husi dokumentu intituladu Fragility Assessment, Republic of Sierra Leone, Summary of Results nebe hateten katak:

“The assessment results show that the political situation in Sierra Leone has been rebuilt and reformed and is now fully into the transition stage. Key actions now need to be tackled for continued progress through the transformation stage to resilience”

Dezempeñu Timor-Leste ninian iha prosesu demokrátiku di’ak liu kompara ho Sierra Leone, maibé iha exersisiu demokrasia ne’e, ita bele aprende ba malu, atu bele projeta ba demokrasia plena (full democracies) katak, “liberdade sivil, liberdade atu partisipa iha vida politika, la’os de’it respeita, maibé haberan ho kultura politika ne’ebé kondusivu no maduru, hodi prinsipiu demokrasia (liberdade) ne’ebé bele funsiona ho di’ak”.[2]

Dezafiu politiku tuir relatoriu Fragility Assessment Republic of Sierra Leone nota situasaun balun hanesan “Some continuing political intolerance and polarisation along regional and ethnic lines, appointments are perceived to be based on regional and ethnic considerations rather than on competence, Existence of some antiquated laws, Failure to pass constitutional amendment to address gender imbalances.”

Nível prosesu politiku no governasaun, sei nota persepsaun iha kestaun kapasidade husi autoridade nian, parlamentár, vulnerabilidade moris husi sidadaun nian no kestaun korrupsaun a. Suspicions and tensions affect relationships between local councils, communities and traditional chiefs. The division of local governance roles and responsibilities is unclear and stakeholder commitment to local governance is variable, b. Weak parliamentary oversight capacity, c. Poor condition of service for civil servants, d. Perceptions of high levels of corruption.”[3]

Husi dezafiu hirak ne’e, iha progressu notável mak, implementasaun akordu ba pás, lider ne’ebé eleitu responsável perante eleitoradu, multipartidarizmu no esbelesimentu politika pluralizmu, diálogu entre partidu politiku no instituisaun ne’ebé suporta prosesu ne’e no garante partisipasaun ativa husi sidadaun nian iha prosesu politiku ne’e.

La fásil to’o iha nivel perfeitu hanesan nasaun seluk (Noruega, Nova Zelándia, Austrália no Korreia do Sul no nasaun 24 seluk iha mundu), tanba instituisaun estadu sira ne’ebé mak ezerse misaun nobre nafatin solida iha momentu ne’ebé tama iha sirklu eleitorál no la iha restrisaun ba exersisiu direitu politiku sidadaun nian.

Maske diferensa bo’ot iha kontestu ne’e, Timor-Leste bele aprende husi Sierra Leone kona-ba organiza eleisaun hat dala ida (Prezidensiál, Parlamentár, Konsellu Munisipal no Prezidente Munisipiu) iha loron nebe hanesan, tanba Timor-Leste realiza eleisaun ketak-ketak, ne’ebé kontribui ba dezpeza bo’ot no operasionalizasaun husi prosessu eleitorál tomak.

Essénsia husi demokrasia mak toleránsia no husi espiritu tolerante entre ema, reprezenta maturidade hodi hala’o exersisiu demokrásia ne’ebé konsta liberdade, limites no toleránsia, reprezenta maturidade rai ida ne’e no povu ida ne’e, hodi simu no homan realidade moris sosiedade ne’ebé tolerante, prosperu no duradoura.

DALAN BA ESTADU REZILIENTE

Nasaun sira ne’ebé mak assosia iha organizasaun g7+, hanesan nasaun ne’ebé mak afetadu husi konflitu no frajilidade no dezafiu ne’ebé nasaun hamutuk 20 iha organizasaun inter-governamentál ne’e enfrenta mak, oinsa jere riku-soin ho foma igualitária, hodi sidadaun sira  bele sente moris di’ak – welfare no hetan mos pás duradoura.

Oganizasaun ne’e hetan ona estatutu hanesan observador iha ONU iha fulan Setembru tinan 2019, durante Assembleia Jerál ONU ba dala 74 iha Nova Iorke no hetan rekoñesimentu mos husi organizasaun G7 durante simeira iha Fransa hodi destaka importánsia fahe experiensia ba malu “a estrutura de Cooperação g7+, Frágil para Frágil, que incentiva a partilha de experiências entre países frágeis”.[4]

Partilla experiénsia ne’e entre estadu membru husi g7+ ne’be konsta ona ho rezolusaun Parlamentu Nasional, Numeru 4/2020 de 22 de Abril, kona ba ratifica a carta do g7+, nebe iha alinea A artigu II nebe hateten “Facilitar a partilha de ensinamentos extraídos e de boas práticas de Construção da Paz   e Construção do Estado entre estados em situação de conflito ou de pós-conflito, de   modo a fomentar as metas comuns de estabilidade, paz, boa governação assente  em princípios democráticos liderados pela nação em causa, crescimento económico  e desenvolvimento sustentável segundo os princípios de Voluntarismo, Solidariedade  e Cooperação no caminho em direcção à resiliência;”[5]

Kada nasaun ida iha ninian realidade la hanesan, maibé hotu-hotu afetadu husi konflitu no frajilidade, no husi fahe esperiénsia ba malu “Valores demokrasia, distribuisaun beins no konstrusaun estadu” sei projeta ba dezenvolvimentu sustentável no estadu reziliente.

ELEISAUN IHA SIERRA LEONE

Prosessu Politiku iha Sierra Leone

Governasaun Sierra Leone nian uza sistema República Constitusional Unitária ho Parlamentar Unicamera, uza sistema multipartidarizmu, nebe permite partidu 13 konkorre prosessu demokrátiku iha eleisaun lejislativa.

Prosesu eleisaun parlamentar representa husi distritu 16 (Keneme, Bo, Makeni, Koidu, Lunsar, Port Loco, Waterloo, Kabala, Sagbwema, Magburaka, Kailahun, Freetown, Bumpe, Gandorhun, Yengema no Gandorhun) no fo liberdade ba kandidatu independente hodi kompete iha eleisaun parlamentar. Iha eleisaun 2018, Parlamento Sierra Leone iha membro deputado hamutuk 146, husi numero ne, membru parlamento Feto hamutuk 14.5 porsentu.

Presidente no membro parlamento sira eleitu ba mandatu tinan 5. Membru governo nomeia husi Presidente Republika no aprova husi Parlamento/Uma representante nian. Eleisaun ne’ebé realiza iha loron 24 fulan Juñu tinan 2023, Sierra Leone realiza eleisaun 4 (Prezidensial, Parlamentar, Camara munisipal ho Prezidente Munisipiu) no ba kandidatu Prezidensiál ne’ebé maka mana’an la liu porsentu 55, hakat ba eleisaun segunda volta.

Iha Timor-Leste, ba eleisaun Prezidensiál, kandidatu ida ne’ebé mak la mana’an maioria absoluta ka 50 porsentu, mak sei konkorre ba eleisaun segunda volta, hanesan akontese iha tinan 2007, kandidatu Prezidente Republika, José Ramos-Horta ho Francisco Guterres Lu-Olo ba segunda volta no 2012, Lu-Olo tama segunda volta ho Kandidatu Xefe Estadu Taur Matan Ruak no iha 2022, kandidatu Prezidente Lu-Olo tama segunda volta ho José Ramos-Horta.

Iha Sierra Leone, Partido politiku hamutuk 13 mak rejistado ona atu partisipa iha Eleisaun Geral 2023, hodi kompete iha festa demokrasia tinan ida ne’e nian  hanesan;: Sierra Leone Peoples Party-SLPP, APC: All People’s Congress, People’s Movement for Democratic Change – PMDC, Revolutionary United Front Party- RUFP, Republic National Independent Party – ReNIP, National Democratic Alliance – NDA, Alliance Democratic Party – ADP, National Unity and Reconciliation Party – NURP, Citizens Democratic Party – CDP, Peace and Libration Party- PLP, People’s Democratic Party  -PDP, United Democratic Movement – UDM no United National Peoples party – UNPP.

Sierra Leone nia Populasaun hamutuk 8.421 million bazeia ba data (2021) no total votantes nebe’e registado hamutuk 3,374,258 mak direitu politiku, iha sentru votasaun hamutuk 3.630 no estasaun votos hamutuk 11,832 ne’ebé estabelese husi Electoral Comission  For Sierra Leone – ECSL.

Eleisaun iha Sierra Leone

Maske iha lei-inan Sierra Leone nian ladun  fo garantia ba assuntu jéneru “… Existence of some antiquated laws, Failure to pass constitutional amendment to address gender imbalances.” Desizaun husi Prezidente Julius Bio aposta ba partisipasaun feto iha politika.

Iha fulan Janeiro 2023, Presidente Sierra Leone promulga Lei de lgualdade de Gênero no Empoderamento Feto nebe’e hatete katak qualquer partido politiku atu kompete iha eleisaun parlamentares no eleisaun lokal tenke inklui feto ho 30% no kouta ne’ebe hanesan mos sei aplika ba iha instituisaun publiku inklui governo, konsellu lokál, korpos diplomatiku no funsionáriu publiku.[6]

Iha Timor-Leste, Lei eleitorál numeru 6/2006 de 28 de 2006, artigu alinea 3, artigu 12 kona-ba organizasaun lista difine provizaun sira kona-ba inkluzaun feto iha lista ne’ebé mak aprezenta ba Tribunál Rekursu atu válida “As listas de candidatos efectivos e suplentes devem incluir, pelo menos, uma mulher por cada conjunto de quatro candidatos, sob pena de rejeição”  no iha alinea 3, artigu 15 sita dispozisaun atu assesu ba Parlamentu Nasional “Quando o candidato que der origem à vaga for do sexo femenino, a vaga é preenchida por outro candidato do sexo femenino que se encontre imediatamente a seguir na ordem de respetiva lista, caso exista, aplicando-se a mesma regra,  às coligações partidárias”[7]

Kuadru legal ne’e permite atu Partidu Politiku ne’ebé mak konkorre ba eleisaun lejislativa tau feto iha pozisaun datoluk, ka tuir kedas Prezidente no Sekretariu Jerál Partidu nian no susessivamente, to’o numeru 90 kandidatus ba lejislativa.

Iha eleisaun iha Sierra Leone, Timor-Leste bele hola referénsia balun ne’ebé bele ajuda halo poupansa rekursu ba futura eleisaun no faktus sira ne’ebé deskreve iha kraik, hanesan dadus empiriku, konversa ho Sidadaun iha Sierra Leone, ho reforsu husi relatoriu prelimináriu husi observasaun ne’ebé realiza husi delegasaun g7+.

Lisaun ne’ebé mak bele aprende husi prosesu politiku ne’e mak hanesan:

  • Eleisaun hat (Presidensiál, Parlamentár, Konsellu Munisipal no Prezidente Munisipal) realiza dala ida no kada estasaun votus prepara kedas urnas hat.
  • Kartaun eleitor tau kedas ona sentru votasaun nian naran no eleitor fahe ba kada estasaun de votus tuir sira nian apelido, nebe sira nian naran sei la dupla iha sentru votasaun no estasaun de votus seluk(iha Timor-Leste eleitor ida nian naran iha lista iha sentru de votasaun no estasaun votu hotu iha suco nebe eleitor rejistu ba)
  • Fasil halo identifikasaun ba sidadaun ne’ebé naran hanesan, tanba dadus husi eleitor ida, kompoin kedas ho dadus biografiku husi inan-aman nian no sira nian fotografia iha livru rejistu nian.

Husi sikun seluk, Siera Leone mos bele aprende kona-ba organizasaun eleisaun iha Timor-Leste no prosesu balun bele sai hanesan referénsia mak hanesan tuir mai:

Antes eleisaun

  • Iha prosesu kampaña partidu politiku hotu labele halo kampaña liu tuku neen lorokraik, maibe, iha Sierra Leone, kampaña partidu politiku ida bele to’o iha magrugada, “la dun iha organizasaun di’ak iha prosesu kampaña – tenik Georgina Garcia, Timor oan ne’ebé servisu iha ajénsia Alemaña GIZ no akompaña durante fulan ida prosessu kampaña iha Siera Leone”
  • Antes tama ba eleisaun la hasai atributu hanesan broxura, billboard no sticker husi partidu politiku ka kandidatu ne’ebe mak konkorre iha eleisaun – iha Timor-Leste, antes tama ba eleisaun partidu politiku ka kandidatu obrigadu hasai sira nian identidade iha luron no CNE no PNTL tuir mos halo limpeza ba atributu hirak ne’e.
  • Kontestasaun ba prosesu, antes de eleisaun husi partidu ne’ebé partisipa iha eleisaun sei maka’as “Prior to the elections, tension escalated when All Peoples Congress (APC) called on its members and supporters to protest the “refusal of the ECSL (Electoral Comission For Sierra Leone) to implement its recommendations to ensure free, fair, and transparent elections”. [8]

Loron Eleisaun (dadus husi livestreaming iha SMNEWS no relatóriu g7+)

  • Sentru votasaun loke la tuir horas ne’ebé detemina, nebe tuir los hahu tuku 7 dader, maibé balun  loke iha tuku sanulu liu, tanba ofisiais sira mai tarde halo atrazu iha verifikasaun materiál sensitivu sira. Faktus sira ne’e mos refleita ona  iha relatóriu prelimináriu husi observadór sira husi g7+”Polling stations that the g7+ EOM visited did not open in time. There were delays that caused frustration among the voters. The EOM noted that the delay was caused by the late arrival of the voting materials”
  • Ladun tau prioridade ba ema ho difisiénsia, idozu no inan isin rua, hodi ezerse uluk ninian direitu votus no situasaun ida ne’e diferente ho Timor-Leste, ne’ebé fo prioridade liu ba ema ba hirak ne’e. Faktus sira ne’e sita mos iha relatóriu g7+ nian “Polling station layouts were generally conducive with the exception of some with poor lighting conditions, ventilation and access especially for persons with disabilities. In some polling stations, the g7+ EOM observed that the voting booths were organized in a way that that voters could see and notice each other”
  • Iha kabina laran, eleitoradu sira uza pregu hodi tu’u ba buletim de votus, maibé iha Sierra Leone, organizador ba eleisaun uza tinta, hodi sidadaun sira hatama liman no hanehan ba buletim de votus.
  • Kabina laran la seguru, tanba taka de’it ho hetan metan la liu metro rua, hodi sidadaun husi kabina liur bele hare hetan no kabina sorin mos bele haré opsaun ne’ebé mak eleitor ida hili – iha Timor-Leste, kabina ne’e halo ho do’os ne’ebé eleitor sira, Iha sentru votasaun (Kampu ne’ebe SMNWS halo kobertura), ema ne’ebe iha espasu ne’ebé dada ona polisia line, fasil hafu’u, tanba kabina rabat los ho polisia line no bele hare ho mos los, opsaun votus ida ne’ebe eleitoradu iha hili.
  • La fo restrisaun – limitasaun ba ema ne’ebé mak movimentu iha sentru votasaun laran, movimentu rame teb-tebes.
  • Iha Timor-Leste, kuandu votasaun komesa ona, jornalista sira mos la autoriza ona hasai foto ka video iha estasaun votus laran, maibé iha Sierra Leone, bele halo live ka foti video, situasaun ne’e, la dun garante votus sekretu.
  • Iha sentru votasaun balun espasu atu ema forma ki’ik los no distánsia entre liña – taka ho police line, to’o brigadista sira, liu de’it metru ida, no iha risku, waihira dudu malu, bele hela estraga prosesu eleisaun no faktus sira ne’e mos konsta iha relatóriu prelimináriu husi Missaun Observadór husi g7+ “Queues at polling stations observed were largely peaceful and voters to a greater degree were knowledgeable about the voting process. However, there were some tensions at some stations where voters were struggling to enter the polling stations. This was due to the crowd and long ques. At one polling center that the g7+ EOM visited, the voters had difficulty in entering and even witnessed few female voters who were fainted”
  • Apoiu lojistiku la másimu, la iha espasu ba eleitor sira atu forma no liu hosi live SMNEWS no observa husi delegasaun g7+ no eleitor sira dudu malu, to’o autoridade seguransa la biban atu tahan no eleitor balun dezmaia.
  • Eleitoradu balun hatais atributu partidu ka kandidatu nian, iha sentru votasaun, Fiskais partidu la hatais faru ka kartaun identifikasaun no ofisiais sira mos la tau farda, susar distingi ema ne’ebé movimenta iha estasaun votus laran no faktus sira ne’e mos konsta iha relatóriu prelimáriu g7+ “Polling staff deployed at most centers were not uniformed and hence not easily identified. Some of them did not even have display of their ID cards”
  • La iha restrisaun ba ema ne’ebé movimenta iha sentru votasaun laran, maske husi inisiu to’o final, poling staff hatudu kodigu husi kaixa no iha mos faktus konforme dadus husi g7+ “During the polling at some stations visited, some party agents were domineering and over bearing tried to put aside the center manager and presiding officers.
    Few voters at few stations visited could not be verified due to the lack of their details in the voting register”
  • Prosesu kontajen komesa tuku walu, prátika ne’ebé mak kontraditória ho realidade iha Timor-Leste “The period of delay in the opening of the polls was not allotted to extend the closing period at some polling stations….. Counting procedures were largely followed except for some challenges in few stations where the presiding officers had to be corrected by either party agents and/or center manager”.

Pos eleisaun

Lider Leone Peoples Party – SLPP Julius Maada Baio Reeleito sai Prezidente Sierra Leone ba mandatu tinan lima iha eleisaun ne’ebé mak realiza iha loron 24 fulan Juñu, ho votos 56.17% husi votus ne’ebé mak rejistadu.

Lei eleitoral Sierra Leone hateten, kandidatu ne’ebe iha eleisaun primeira volta la hetan votus 55 votus, mak sei hakat ba eleisaun segunda volta no Julius Maada Baio Reeleito hetan votus liu barreira ne’e, hodi halakon ninia rival  husi partidu All People Congress –APC, Samura Kamara ne’ebé hetan deit votus 41,16% husi votus ne’ebé rejistadu.

Hodi reajen ba rezultadu eleisaun ne’ebé konfirma vitoria husi Julius Bio ezige, opozisaun ejize para halo eleisaun fila fali, tanba konsideradu la iha transparánsia no nota irregularidades barak “We can no longer tolerate injustice, tyranny and usurpation of power in Sierra Leone. This is what dictatorship looks like,” maibé Ministru ba informasaun no teknolojia Mohamed Rahman Swaray deklara ba ajénsia reuters katak, rejeita atu halo hikas eleisaun, “A rerun after an official declaration of results and a swearing-in ceremony is unconstitutional/ It can only happen through a Supreme Court decision. Otherwise no political party can arrogate themselves that right or power. It’s wishful thinking.”

Estadus Unidus Amérika, Reinu Unidu, Irlandia, Alemaña no Uniaun Europeia mos rekoñese falta transparánsia iha prosesu kontajen votus no iha fatin balun, problema lojistika prejudika prosesu kontajen votus. [9]

Husi relatoriu preliminariu observador g7+ mos nota anomalias lubuk ida iha prosesu pre to’o pos eleisaun no faktus balun assosia iha rekomendasaun,“The lack of dress code of poll workers not being uniformed made it difficult to easily be identified. Voters did not know whom to quickly get to for assistance. The g7+ EOM strongly recommend that a dress code be strictly followed by the polling officials,…Logisticians of the ECSL need to be more meticulous in the deployment of elections materials by referencing their check lists or a final check to ensure all the materials required are sent to the polling centers in time. Also, polling staff should arrange the centers at least 24 hours before polling begins and so to start the opening procedures on time as per the law. The timely opening of the polling centers will not only help in increasing the voters turnout but will also enhance the confidence of voters.”

MENTALIDADE HARIBI VIOLÉNSIA

Sidade Freetown iha populasaun barak  liu iha Sierra Leone ho total  liu millaun 1.4, maibé rejistu konflitu  ladun, no alkansu ne’e akontese, hafoin funu maun-alin ne’ebé naruk husi 1961 to’o 2002 ne’ebé impede maka’as dezenvolvimentu ekonomiku.

Maske funu naruk no hamate ema barak, maibé sidadaun sira iha Sierra Leone, kompromete-an atu lakohi monu hikas ba konflitu tan, tanba ne’e, deskrisaun ba parte ida ne’e, bazeia ba observasaun, konversa ho sidadaun husi marxa ba dame iha loron 23 fulan Juñu to’o loron ida depoiz eleisaun iha loron 25 fulan Juñu, iha Sidade Freetown, Kapitál husi Sierra Leone.

Ema barak mak fo ona sasin katak, sidadaun iha Sierra Leone, kompromete atu hakribi violénsia, hakarak prosesu demokratiku ho forma pasifika, hodi permite ema hotu, ho liberdade no hakarak pás duradoura ba povu Sierra Leone.

Iha loron eleisaun, iha sentru votasaun ne’ebé ema barak hamri’ik forma naruk teb-tebes no sentru votasaun balun loke liu tuku sanulu, balun dudu malu, hakilar malu, maibé nota katak, nunka rezulta violénsia.

Entusiazmu sidadaun nian maka’as, sira ansi hakarak hatene lalais, maske prosesu kontajen iha Sentru votasaun hahu iha tuku walu kalan.

“Prezidente ne’e importante tanba nia kontrola sistema, governasaun no ami hakarak mudansa. Sira hamri’ik iha ne’ebá ne’e sira la dun prekuopa kona-ba eleisaun parlamentár, sira hakarak hatene liu kona-ba konsellu municipal, tanba iha relasaun familia, mesak munisipiu laran de’it”  hateten Karim Samura Koroma, Estudante ida husi University of Management  & Technology – UNIMTECH, Siera Leone, ne’ebé mak fo exerse nia direitu votu iha Sentru Votasaun Pear Stick New Englang iha sidade Freetown, Sierra Leone no mos sai observador ba kandidatu Prezidente Republika, Kamara Samura.

Hafoin hale’u sidade Freetown mak, nota buat unika, katak, ema bele hirus malu, hakilar malu maibe, waihira tensaun sa’e, sira tenke tau liman tiha ba kotuk, Evita liman atu sae ou baku kona nia maluk seluk.

“Buat sira ne’e hotu tanba advokasia ba pas, edukasaun ba pas husi sosiedade sivil, hodi sidadaun sira bele kompriende, importante la halo problema”, hateten  Abie Elizabeth Kamara ne’ebé hanesan  pontu vocal iha husi g7+ iha Sierra Leone.

Husi prosesu politiku iha Sierra Leone ne’ebé observa direta husi missaun g7+, nota entusiazmu husi sidadaun nian, aprezenta sira nian esperansa ba mudasa, liu husi prosesu ne’ebé hala’o ho forma transparante. “ami hakarak mudansa, eleisaun ne’e sei la’o ho pas” tenik sidadaun na’in 10 resin ne’ebé hato’o sira nia hanoin, iha momentu marxa ba dame, loron ida molok eleisaun.

Ema simpatiku, fasil komunika ho ema ruma foun, ko’alia nakloke no gosta sharing ho sidadaun estranjeiru ne’ebé hakarak fahe esperiénsia kona-ba realidade iha sira nian rain, hodi sira mos iha nosaun kona-ba situasaun mundiál.

“waihira ami halo observasaun ba Sentru Votasaun ida akontese mos udan, rai namdoras no kuaze ha’u atu monu, maibé la konsege, no iha sidadaun joven ida derepenti mai, lori bé iha plastic ida mai atu fase ha’u nian liman, maibé ha’u dehan lalika ida, no nia hatan, tahu ne’e fo’er no la di’ak ba saude, entaun nia mak fase ha’u nian liman to’o mos, impresionante tebes” Haktuir Felix Piedade, Diretor Operasional husi g7+ ne’ebé mos hala’o observasaun iha Sierra Leone.

Iha loron eleisaun, ema iha Sentru Votasaun barak mak  dudu-malu, balun to’o dezmaia, maibé husi situasaun ne’e la iha violénsia, katak komprimissu sidadaun sira atu prosesu politiku ne’e la’o ho susesu mak, mai husi konsiénsia ema ida-idak, atu kontribui husi komportamentu, hakribi violénsia.

KONKLUZAUN

Demokrasia ne’e atu to’o dalan perfeitu la’os fasil no ida ne’e rekere nafatin ajustamentu sistema liu husi aprendizajen hodi kontribui ba prosesu konstrusaun estadu no konsolidasaun instituisaun demokratika sira.

Aprendisajen la presiza husi sistema ida ne’ebé mak eselénsia liu, maibé husi dezafiu ne’ebé hasoru iha kada nasaun, bele ajuda paiz ida, hodi halo aranju politik,  ajuda resolve  problema ne’ebé nasaun hasoru, liberdade, garante direitus báziku sidadaun nian no projeta ba bein estar sidadaun nian.

Eleisaun nu’udar parte importante ida husi prosesu demokrátiku ida, katak, realizasaun eselénsia husi prosesu eleisaun ida sei refleta ba lala’ok husi demokrasia no implika indise demokrasia ne’ebé fator kontribuente sira, tuir indikador ne’ebé prepara husi The Economist Intelligence Unit 2022, tanba haré mos aspektu hanesan prosesu eleitorál no pluralizmu, funsaun no dezempeñu estadu, partisipasaun politika no kultura politika.

Maske iha kontestasaun balun antes, eleisaun no depois eleisaun, maibé ne’e hanesan dalan ida halo ezersisiu demokrasia ne’e sai solida, sidadaun sira mos iha maturidade atu ezerse direitu demokrátiku, permite mos halo koresaun ba lakunas ne’ebé rejista durante prosesu inisiu, implementasaun to’o remata.

En termus numeriku, Timor-Leste ho Sierra Leone nian ambiente demokrátiku, do’ok malu teb-tebes, maibé vantangen mak hotu-hotu assosia-an iha organizasaun g7+ ne’ebé  permite partilla experiénsia, halo arranju nesessária hodi bele kontribui ba edifikasaun demokrasia ida ne’ebé mak solida, iha pás duradoura, hodi permite dezenvolvimentu graduál ba estadu reziliente.

REFERÉNSIA

[1] Republik Eusosialis Tawon (2016), Perang Sierral Leon, Bencana di “Negeri Pengunugan Singa”, https://www.re-tawon.com/2016/04/perang-sipil-sierra-leone-bencana-di.html?m=1

[2] https://www.antaranews.com/berita/2379478/meningkatkan-indeks-demokrasi-indonesia

[3] Summary of Result, Fragility Assessment, Republic of Sierra Leone, pag. 2 & 3

[4] http://timor-leste.gov.tl/?p=22865&n=1

[5] carta do g7+

[6] https://www.ipu.org/news/news-in-brief/2023-01/sierra-leone-opens-door-more-women-in-parliament

[7] Lei Eleitorál para o Parlamento Nacional, Timor-Leste

[8] Preliminary Election Observation Report on the Sierra Leone General Election Sunday 25th June 2023

[9] https://www.reuters.com/world/africa/sierra-leones-main-opposition-party-demands-rerun-general-election-2023-07-01/


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: