Politika

Autoridade Lokál Foun, Ho Metas Ba Dezenvolvimentu Inkluzivu

Autoridade Lokál Foun, Ho Metas Ba Dezenvolvimentu Inkluzivu

Smnewstl.com -Segunda-Feira, 13 Novembru 2023 Prosesu hili lideransa komunitária hahu ho eleisaun iha loron 28 fulan Outubru no konklui ho eleisaun segunda volta iha suku 27 husi suku 442 iha Segunda-Feira ne’e. Lideransa komunitária ne’ebé eleitu demokrátikamente husi povu, tuir planu sei simu posse iha loron 28 fulan Novembru, koinside ho loron Proklamasaun Independénsia 28 Novembru, hodi ezerse formalmente sira nia kna’ar hodi serbi’i povu no sai liman-ain governu sentrál nian.

Prosesu ne’ebé hakat liu, hanesan baze ida husi exersisiu demokrasia, tanba kumpre normas ne’ebé mak konsta iha Decreto do Governo N.º 14/2016 de 28 de Setembro, sobre o Regulamento Eleitoral para os Órgãos dos Sucos no hanesan haktuir iha artigu tolu husi lejislasaun ne’e katak,“Os processos de eleição dos membros dos órgãos dos Sucos obedecem aos princípios da democraticidade, da liberdade de candidaturas, do pluralismo de opiniões e do caráter secreto do sufrágio”.

Haré ba importánsia kna’ar husi lideransa komunitária, hodi lida problema sira iha baze mak Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hafoin exerse direitu votu, iha sentru votasaun Meti-aut (13/11), apela ba governu atu fó atensaun máxima ba autoridade lokál sira, “Eleisaun suku ne’e importante teb-tebes ba ita-nia demokrasia, governu tenke tau matan liu-tan ba Xefe Suku no Xefe Aldeia, tanba sira mak iha baze, sira mak lida ho povu, problema oi-oin, dezafius, ne’e duni tenke respeita sira, mobiliza sira didi’ak, sira mak mak hanesan abut ba estadu nian.”

Kna’ar ne’ebé mak Xefe Suku no membru Konsellu Suku sei exerse, tuir dispozisaun iha Lei Numeru 09/2016, de 8 de Julho, Lei dos Sucos, hodi hatutan politika exekutivu nian ka sai liman-ain governu nian, bazeia kompeténsia 27 ne’ebé deskreve iha artigu 6 husi Lei dos Sucos no jenerikamente lida kestaun sira hanesan, rezolusaun no prevensaun konflitu, prevensaun violéncia domestika, apoia polisiamentu komunitáriu, promosaun kultural, divulgasaun leis, edukasaun sívika no eleitoral, promosaun programa saúde nian, edukasaun, partisipasaun ativa sidadaun nian, resensiamentu komunidade, garante seguransa alimentar, protesaun meiu ambiente, promove kooperativa no mos apoia servisu kadastrál.

Kompeténsia lideransa komunitária ne’ebé hakerek iha Lei dos Sucos reflete ba mensajen husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin ezerse direitu votu iha Sentru Votasaun Aldeia Lakoto, Suku Balibar, hodi sisi dever moral husi sira ne’ebé povu – eleitoradu hili ona, hodi serbi’i “Se mak povu Balibar hili, kumpre nia obrigasaun moral nu’udar Xefe Suku, ami mos hili ona Xefe aldeia, delegado sira, eleito hotu ona! sei simu posse mak ami sei halibur malu, fo hanoin ba malu, dehan nu’udar ema ne’ebé ami vota, atu serbi’i ami, hodi Aldeia Lokoto la’o ba oin, no balibar sei la’o ba oin.” Mensajen ne’e biar menciona de’it aldeia Lakoto, hanesan dezafiu ba lideransa komunitária eleitu, atu serbi’i ho fiel, konviksaun, lealdade no honestidade ba povu.

Ema hotu iha konvikasaun no esperansa katak, Lideransa komunitária sei hatutan polítika governu no hatutan povu nia lian ba makaer ukun no halo atendimento ba komunidade, la haré ba kór, rasa, relijiaun, diferença kultural no seluk tan, tanba ida ne’ebé mak elejidu iha obrigasaun atu serbi’i ema hotu, “ rekolla lixu iha kada suku, buat hotu-hotu ne’ebe mak abut ba moras, kolera, dangue buat sira ne’e, tenke tau matan, iha suku ne’ebe ai la iha, halo programa kuda ai, iha suku ne’ebe ai iha halo jardim ruma, iha fatin ne’ebe iha halo kampu desportu ba labarik joven sira iha suku laran – Tenik Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, hodi refere ba kna’ar husi autoridade lokál”

Importante liu iha nível suku mak oinsa bele iha paz no estabilidade douradoura – sustentável, tanba haré ba frekuénsia rejistu konflitu ne’ebé akontese no envolve grupu rival, artes marsiais, artes rituais no jeneru konflitu seluk ne’ebé mak akontese, tanba ne’e, kna’ar husi autoridade komunitária mak apoia mos Servisu Polisiamentu Suku hodi aposta ba rezolusaun konflitu “promove rezolusaun konflitu entre membru comunidade, entre aldeia, tuir uzus no costume husi comunidade, ho respeitu ba prinsipiu igualdade – artigo 6 aliena husi Lei dos Sucos.”

Objetivu nobre husi estadu ida-ne deskreve ona iha Lei-Inan artigo 6 “Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar – alínea e husi lei-inan artigo 6” no atu materializa objetivu ne’e, husi exekutivu, liman-ain governu nian to’o entidade hotu, assume kna’ar ida ne’e, hodi hamoris dezenvolvimentu ho baze komunitáriu, tanba pilar ida husi dezenvolvimentu ekonómiku mak dezenvolvimentu rural (PEDN – Pag.14) katak, dezenvolvimentu ekonómiku iha sustentabilidade husi baze “bottom-up”, tanba kualkér programa ne’ebé destina ba povu, envolve ativamente sidadaun iha baze “empowerment” hodi governu sentrál apoia de’it monitorizasaun ba exekusaun programas no hein relatório kona-ba progressu no finalizasaun ba inisiativa sira ne’ebé mak implementa iha baze.

Ba dezenvolvimentu ho baze komunitáriu, medidas no asaun ne’e mak konsta iha Plano Estratégico de Desenvolvimento Nacional – PEDN mak,“A criação de empregos locais é a melhor forma de elevar os níveis de vida e os meios de subsistência das pessoas que residem em áreas rurais” no alkansu husi metas ne’e mak apoia kresimentu mikro no pequenas empress no mos seitor privadu sira no tuir exekutivu “Governo vai atuar de forma coordenada e ao nível intersectorial, o que implica que todas as políticas e investimentos setoriais abordarão a questão do desenvolvimento rural de uma forma transversal – Programa Nuno Governu Konstitusionál, pag. 132,” no mobilizasaun komunitária konserteza, líder komunitáriu assume papel fundamentalmente importante ba finalidade ne’e.

Problema ne’ebé mak sai destake agora, mak aumentu dezempregu, extrema pobreza, sentralizasaun serbivu exekutivu nian iha nasional, sub nutrisaun no problema estruturante seluk ne’ebé presiza duni arranju medidas sira ne’ebé solusiona situasaun ne’e no asaun ne’ebé la’os de’it ona iha governu sentrál, maibé autoridade lokál nia dezempeñu mos, atu bele aprezenta opsaun no alternativas, bazeia ba dignóstiku ne’ebé mak halo iha baze.

Autoridade lokal eleitu sei ezerse kna’ar husi tinan 2023 to’o 2030, durante tinan hitu, iha exersisu lubuk ida, oinsá mak bele implementa ho susesu kna’ar sira importante ne’ebé konsta iha Lei dos Sucos, implementa inisiativa importante sira, balun presiza intervensaun husi governu sentrál ka ajensia ruma, balun bele rezolve ho optimalizasaun ba rekursus sira baze, hodi apoia, empodera no hadi’a liu tan padraun moris sidadaun nian iha baze.

Nune’e, autoridade local foun, ho metas foun katak, promove partisipasaun ativa sidadaun nian “lideransa demokratiku” iha tomada desizaun ba medidas ka programas sira, promove inkluzividade iha distribuisaun tarefas no benefisiu, tanba mandatu ba tinan hitu, la’o kedas ho maior aposta husi governu ba programa desentralizasaun administrativa, hodi hakbesik poder publiku ba sidadaun no hafasil atendimentu husi exekutivu nian ba sidadaun sira iha área rural.(SMNews)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: