Arte e Cultura, Turismo

USAID Selebra Loron Mundiál Turizmu 2021 ho Prêmiu ba Kampiaun Turizmu no Embaixadór Foin-sa’e

USAID Selebra Loron Mundiál Turizmu 2021 ho Prêmiu ba Kampiaun Turizmu no Embaixadór Foin-sa’e

Smnewstl.com DILI, 8 Outubru 2021 – Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID, sigla Inglés) liuhusi Projetu “Turizmu Ba Ema Hotu”, selebra Loron Turizmu Mundiál 2021 ho Prêmio ba Kampiaun “Turizmu Ba Ema Hotu” iha tinan daruak nian, hodi rekoñese organizasaun no individu sira ne’ebé halo ona kontribuisaun siknifikante ba indústria turizmu iha Timor-Leste.

Projetu ne’e mós kontinua ninia atividade Embaixadór (a) Foin-sae ba tinan datoluk nian, ho kompetisaun diskursu públiku ba feto no mane foin-sae sira ho tema Loron Mundiál Turizmu iha tinan ida ne’e

“Turizmu Ba Kresimentu Inkluzivu” USAID no parseiru sira sei rekoñese manan-nain sira ne’e iha serimónia ida ne’ebé sei hala’o iha loron 8 fulan-Outubru iha Rezidénsia Embaixadór Estadus Unidus Amérika nian iha Dili.

“Programa fó apresiasaun ba Kampiaun Turizmu Ba Ema Hotu hanesan manifestasaun apoiu EUA nian ba setór turizmu iha Timor-Leste,” dehan Enkaregadu Negósiu Embaixada EUA Tom Daley.

“Ne’e hanesan ksolok ida atu selebra prestasaun feto no mane hirak ne’ebé sira-nia dedikasaun servisu ativu tebes hodi bele ajuda Timor-Leste sai destinasaun vizita ba turista sira. Sira kontinua ativa sira-nia negósiu durante pandemia COVID-19 no hanoin kreativu oinsá atu habo’ot liután oportunidade turizmu iha Timor-Leste.”

Marka prezensa iha eventu ne’e inklui Diretór Misaun USAID, Sr. Harold Carey, ofisiál governu, no lideransa sira husi Asosiasaun Turizmu Relijiozu Timor-Leste (ATRTL).

Eventu ne’e organiza ho apoiu husi parseiru korporativu Heineken Timor-Leste, East Timor Trading, Asosiasaun Na’in ba Hoteis iha Timor Lorosa’e (HOTL-sigla Inglés), no Guidepost Magazine
Kampiaun bá “Turizmu Ba Ema Hotu” hala’o iha tempu difisil ne’ebé enfrenta husi negósius turizmu, relasiona ho COVID-19 ne’ebé sai hanesan impaktu ba viajen internasionál no funsionamentu negósius lokál no mós estragus inundasaun ne’ebé akontese iha rai-laran iha fulan Abril.

Atu refleta dezafiu hirak ne’ebé setór turizmu enfrenta iha fulan hirak nia laran, USAID-nia projetu Turizmu Ba Ema Hotu kria kategoria tolu: Kampiaun Turizmu, Kampiaun Solidaridade, no Kampiaun Klima. Projetu USAID halo selesaun ba Kampiaun Sira liuhusi nomeasaun painél votu online, ne’ebé loke ba Timoroan sira iha rai laran no mós ema sira iha rai liur ne’ebé vizita ona Timor-Leste.

Enkuantu atividade painél interna nian ida husi USAID nia projetu Turizmu Ba Ema Hotu hili manan-nain sira bazeia ba komentáriu ba kuesionariu nomeasaun ne’ebé preparadu liuhusi online
Utilizadóres Rede Internet nomeia Kampiaun Turizmu sira bazeia ba esforsu hirak ne’ebé sira halo ona atu suporta turizmu sustentavél iha Timor-Leste hodi promove no proteje nasaun nia atrasaun no kulturál turístiku sira.

Painél hili kampiaun na’in ualu iha kategoria ida ne’e:
– Alito Rosa no Konservasaun Flora no Fauna: grupu voluntáriu ne’ebé halo sensibilizasaun kona-ba protesaun ambientál iha Sentru Ai-Parapa Hera, ne’ebé sai hanesan mós atrasaun turístiku foun ba Timor-Leste.
– Jeremias “Adino” Boavida, Xefe Servente iha Restorante Caz Bar: Adino fornese ona ezemplu di’ak kona-ba atendimentu kliente ba bainaka sira iha ninia kareira servisu durante tinan sanely resin. Nia mós hetan apresiasaun kona-ba ninia entuziasmu hodi fornese informasaun turístiku no viajen nian ba vizitante sira.
– Robert Crean no Compass Diving Team: Kampiaun ne’e rekoñese Robert Crean ba ninia komitmentu durante tinan 13 iha turizmu marítima iha Timor-Leste, liuhusi servisu hamutuk ho komunidade lokál. Compass Diving ativu tebes iha peskiza biodiversidade no halo sensibilizasaun kona-ba ambientál liuhusi kursu terrenu ne’ebé nia fornese ba estudantes Timoroan.


– Luis “Melky” Bere-Hunu no Dreamers Dive Academy: Nu’udar Timoroan dahuluk ne’ebé sai intrutór kualifikadu iha luku nian, Melky bele fahe ona paixaun ho foin-sae Timoroan sira ne’ebé hakarak tebes atu esplora paijazen tasi-okos iha sira nia nasaun rasik.
– Danny Lee and Ocean View: Danny Lee investe ona iha restorante no guesthouse iha tinan 2020 no husi ne’e kedas nia hahú haboot ninia negósiu ba iha sentru luku, operasaun observasaun baleia, no eskola “kite surfing”. Durante tinan hirak nia laran, nia involve iha komunidade sira iha tasi-ibun hodi hala’o atividade ba protesaun ambiente maritima.
– Mukoko Rek, Atauro: Hala’o husi grupu feto lokál, guesthouse no restorante ne’e investe ninia lukru pursentu 100 ba iha komunidade, servisu hamutuk ho rede negósiu ki’ik sira artezenatu ninian, no hamosu rendimentu hodi suporta família kbiit-laek sira ne’ebé hela iha parte illa nian.
– Carlos Soares, Lauhata Resort Liquica: Nu’udar emprendedór turístiku dahuluk ne’ebé investe iha Liquica, Carlos Soares fó ona formasaun no servisu ba foin-sae lokál sira atu fornese atendimentu di’ak-liu ba bainaka sira iha ninia guesthouse no restorante. Nia mós enkoraja bainaka sira atu kuda ai-oan sira iha jardín rezort nian.
– Francisco Alexandre Pereira, Bollore International: nu’udar ofisiais ba servisu aviasaun, iha Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato, Dili, “Alex” Pereira hetan apresiasaun maka’as husi pasajeiru sira kona-ba ninia apoiu no asisténsia ba pasajeiru sira iha situasaun difisil no ba hirak ne’ebé presiza tebes tulun.
Kampiaun Solidaridade ne’e atu rekoñese negósiantes turístiku hirak ne’ebé halo ona esforsu hodi ajuda ema sira ne’ebé afetadu husi akontesimentu rua mak hanesan pandemia virus-korona no inundasaun husi Anin-Fuik Seroja iha fulan-Abril. Ema nain 40 resin mak mate iha inundasaun no uma-kain rihun-ba-rihun mak refujia ba sentru evakuasaun hodi ikus mai Governu Timor-Leste hamosu estadu kalamidade. Maske indústria turismu ladún la’o tanba impaktu husi COVID-19, maibé negósiu turístiku balu mobiliza malu hodi ajuda komunidade sira. Painél hili ema nain rua:
– Pro Ema Training Restaurant: Liuhusi ninia kampaña “Hamutuk Ita Forsa”, Pro Ema konsege halibur valór fundus kontribuisaun $30,000 (rihun tolu-nulu) hodi tulun, prepara no distribui hahan liu 30,000 (rihun tolu-nulu) ba vítima inundasaun iha kampu evakuasaun, ho foos kilograma 20,000 (rihun rua-nulu) no pakote nesesiedade baziku 850 (atus ualu lima-nulu), inklui hahan, ropa, sasan dapur no máskara.
– Agora Food Studio: Durante krize COVID-19, negósiu ki’ik Timoroan barak mak dependente deit ba promosaun media sosiál hodi oferese sira-nia atendimentu kona-ba hola hahan no entrega hahan. Ho apoiu husi USAID, Agora Food Studio konsege prodús ona sekuensia video instrutivu hodi ajuda hadia sira-nia abilidade e-marketing no ajuda restorante sira aplika protokolu saúde nian wainhira loke fila-fali.
Inundasaun ne’ebé akontese fó hanoin mós kona-ba impaktu mudansa klimatika. Painél sira hili ema nain tolu sai Kampiaun Klima kona-ba sira-nia esforsu hodi enkoraja negósiu no individu sira atu hala’o sira-nia parte hodi hamenus impaktu mudansa klimatika. Painél hili ema nain tolu:
– Potenzo Lopes: Konservasionista flora no fauna no fotografu ambientál, Potenzo Lopes organiza tour observasaun manu-fuik no hala’o programa edukasaun no fahe informasaun kona-ba flora no fauna no Konservasaun natural ba estudante sira
– Fernando Madeira, DaTerra Agroecological Farm, Baucau: Iha toos no guesthouse ne’ebé harii ho prinsípiu eko-turizmu, vizita grupu eskola sira aprende oinsá atu hamenus impaktu mudansa klimatika hodi halo hamenus impaktu karbonu, uza produtu lokál, kuda ai-oan no konserva bee no enerjia.
– Eugenio “Ego” Lemos, PERMATIL: PERMATIL, grupu ida ne’ebé servisu kona-ba toos sustentavél hodi halo konservasaun ba bee no rai. Desde tinan 2008, foin-sae liu 5000 (rihun lima) mak partisipa ona akampamentu PermaYouth atu aprende kona-ba problema ambiente no hetan abilidade hodi fahe ba sira ida-idak nia komunidade.

Manan-nain Kampiaun Turizmu sira sei ajuda hasa’e morál no konfiansa iha indústria turizmu,” dehan Diretór Interinu Misaun USAID Carey. “Finalista

Embaixadór(a) Foin-sae Turizmu Ba Ema Hotu mak lider hirak ne’ebé sei troka malu atu fó esperansa ba futuru turizmu iha Timor-Leste.”

Notísia di’ak mak buat ne’ebé ita presiza tebes iha momentu ida ne’e. Ha’u hatene katak ha’u-nia membru ekipa hotu-hotu sei kontente liután, dehan Diretór Pro Ema, Simone Barbosa de Assis.

Manan-nain ba Embaixadór(a) Foin-sae Turizmu Ba Ema Hotu iha tinan ida ne’e mak Maria Pereira no Ronaldo Ima Dias do Rego, nain-rua ne’e husi estudantes UNTL.

Painél sira halo selesaun ba estudantes turizmu univesitáriu hirak ne’e liuhusi kompetisaun diskursu públiku ne’ebé foin lalais hala’o iha Loron Mundiál Turizmu ho tema “Turizmu Ba Kresimentu Inkluzivu” Sira sei aproveita di’ak sira-nia abilidade diskursu públiku nu’udar Embaixadór(a) Turizmu Ba Ema Hotu liuhusi estájiu tinan naruk ida hamutuk ho USAID nia projetu Turizmu Ba Ema Hotu” Sira sei hala’o sensibilizasaun kona-ba buat sira ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu turizmu sustentavél, inkluzivu no ko’alia ho foin-sae no komunidade sira iha rai laran.

Relasiona ho tema Loron Mundiál Turizmu nian, komisaun organizadora kompetisaun sei entrega ba Kampiaun Turizmu no Embaixadór(a) Foin-sae Sira ho trofi-vidru ne’ebé prodús husi artista Centru Sover, empreza sosiál ba ema ho defisiénsia, uza ekipamentu ne’ebé oferese husi fundus USAID nia Projetu Turizmu Ba Ema Hotu. (**/ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: