Smnewstl.com—Timor-Leste sei sai uma-na’in bá ronda da-huluk negosiasaun Fronteira Marítima ho Indonézia iha Díli hahú hosi loron 19 to’o 20 Agostu tinan 2025.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Ofisiál seniór sira hosi Timor-Leste no Indonézia sei involve iha diskusaun estruturadu hso objetivu atu delimita Fronteira Marítima permanente ida entre nasaun rua.Negosiasaun marítima formál akontese hafoin tinan lubuk ida hosi diálogu informál, enkontru esploratóriu no troka informasaun téknika sira.

Lee Mós:
Governo Kontinua Rezolve Problema Passaporte no Stock Aimoruk

Governu Timor-Leste kontinua komprometidu bá rezolusaun pasífika bá nia Fronteira Marítima sira tuir Lei Internasionál no Konvensaun Nasoins Unidas kona-bá Direitu Tasi nian (UNCLOS, sigla Inglés).

Ronda negosiasaun Fronteira Marítima ne’ebé sei mai subliña dedikasaun kompartida hosi Timor-Leste no Indonézia atu mantein estabilidade rejionál, kaer metin Lei Internasionál no haburas relasaun viziñu ne’ebé di’ak.

Lee Mós:
PR Ramos-Horta, tulun ona Família defisiénsia iha Ainaro, hafoin kazu ne’e viral iha Media Sosiál

Timor-Leste fahe Fronteira Marítima ho Austrália no Indonézia. Iha Marsu 2018 Timor-Leste no Austrália asina akordu ida iha Nasoins Unidas iha Nova Iorke ne’ebé halo delimitasaun bá sira-nia Fronteira Marítima.

 

Akordu ne’e hetan liu-hosi prosesu Konsiliasaun Obrigatóriu UNCLOS nian. Negosia Fronteira Marítima ho susesu ho Indonézia sei permite Timor-Leste atu kompleta nia soberania marítima no direitu soberania, ne’ebé importante tebes bá governasaun efetiva, konservasaun tasi, jestaun rekursu no seguransa nasionál Timor-Leste nian.  (*/Smnews)

Lee Mós:
Lere Pronto Avansa ba PR, Lakoi Xanana Tula Liman ba Kandidatu Laos Mai Husi Ailaran

 

  • Beta

Beta feature

  • Beta

Beta feature

  • Beta

Beta feature

  • Beta

Beta feature

  • Beta

Beta feature