Smnewstl.com – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão lansa livru manuál “Habelar Produtu Sorghum iha Timor-Leste” ne’ebé elabora hosi Movimentu Brigada Xanana-Unidade Asaun Progresu (MBX-UAP) 2022-2024.
Elaboradór sira bá livru manuál ne’e mak hanesan, Ângela Araújo, Estela Seixas dos Santos no Orlando da Costa Ximenes ne’ebé lansa ona hosi Xefe Governu, akompaña hosi Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop) Arsénio Pereira dá Silva, iha Sede MBX no Habelar Sorgo, Tasi-tolu, sábadu (06/07/2024).

Iha oportunidade ne’e, líder nasionál Kay Rala Xanana Gumão hateten, ohin loron internasionál kooperativa nian no enkoraza grupu kooperativa sira servisu makas tanba sei simu benefísiu hosi servisu ne’e.
“Saida mak imi prodús sei fó benefísiu bá sosiedade tomak. Ha’u hakruk bá amá sira, bá apá sira nia servisu, bá joven sira, koordenadór sira hotu. Bá oin nafatin, tanba horisehik iha Jornada Orsamentál tinan 2025 nian ami ko’alia ona, la ko’alia kona-bá sorghum maibé ko’alia kona-bá koperativa. Imi organiza malu, laibur-malu, halo servisu ho nia rezultadu sei hetan osan bá membru sira iha koperativa ne’e,” Xanana Gusmão enkoraza.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Arsénio Pereira da Silva hateten, SEKoop nia knaar maka implementa planu no programa sira ne’ebé mak trasa ona, inklui atu haree hodi atende nesesidade hosi grupu koperativa sira iha baze.

Tanba ne’e, saida mak koperativa liu-liu grupu agrikultór sorghum iha munisípiu sira presiza, SEKoop sei fó apoiu tomak nune’e bele dezenvolve an no promove produtu sorghum ne’ebé sei sai hanesan ai-han nutritivu bá povu Timor-Leste.
“SEKoop sei fó apoiu bá grupu sira iha baze ne’ebé hakarak atu habelar sorghum hodi halo barak. Sei fó apoiu tékniku no materiál tuir pedidu ne’ebé grupu koperativa sira iha, hanesan iha preparasaun bá rai, kolleta no post kolleta,” Arsénio Pereira da Silva hateten.
SEKoop husu bá grupu sira iha baze atu kontinua servisu no halibur produtu sira iha fatin própriu tanba SEKoop sei halibur atu oinsá bele distribui fali bá grupu sira ne’ebé presiza atu prodús fali bá tipu hahán oioin.

Koordenadór sorghum Rejiaun Administrativa Espesiál Oecuse Ambeno (RAEOA), Lamberto Fua Muni, hateten, durante hamutuk ho to’os-na’in sira hala’o servisu iha terrenu hahú hosi 2022 to’o 2024 hasoru difikuldade oioin liu-liu falta tebes fasilidade.
Maski nune’e, koordenadór ne’e kontinua ho inisiativa rasik, esforsu ho to’os na’in-sira ho kbiit ne’ebé iha, motiva malu tanba nunka hetan apoiu hosi parte ruma.
“Ho kbiit natón ne’ebé ami iha, ami la’o ho fiar malu, ho badinas no kompromisu maka ohin loron ami hetan rezultadu ida hosi kolleta produtu kuaze tonelada ida no ami lori mai to’o iha fatin ida-ne’e,” nia hateten.

Servisu hamutuk ho to’os na’in sira iha baze, Lambertu dehan sira kaer metin bá prinsípiu Fraternidade Humana no hakarak promove sorghum ne’ebé bele halo sai ai-han nutritivu ho modelu hahán oioin.
Iha oportunidade ne’e mós grupu koperativa to’os na’in sira lori sorghum tonelada rua resin ne’ebé oferese RAEOA oferese tonelada 1-resin, munisípiu Díli meia tonelada, Bobonaro ¼ tonelada, Baucau kg 186 no munisípiu Viqueque kg 115.
Sorghum tonelada 2-resin ne’e entrega direta bá iha Sekretáriu Estadu Koperativa atu bele rai iha armazén SEKOP nian no distribui fali bá Grupu koperativa sira seluk.
Iha fatin hanesan, diretora ezekutiva Sorgha Sorghum MBX-UAP, Ângela de Araújo esplika, manuál ne’e hanesan matadalan dahuluk bá jornada Sorgha Sorghum MBX-UAP ho nia finalidade atu rekolla lista no imajen sira ne’ebé relevante ho tema “Habelar Sorghum iha Timor-Leste” hahú hosi aredór MBX, Fatu Banco, Tasi-Tolu bá to’o iha baze. Manuál ne’e, inkondisionalmente aprezenta prátika tuir tradisaun Timor nian.
Manuál ne’e kompostu hosi parte 7, maioria imajen mak barak liu kompara ho testu tanba hakarak dedika bá to’os na’in ne’ebé iha baze no liu hosi imajen bele esplika buat barak liu atu sira kompriende kle’an.

Tanba ne’e, ekipa elebordór hakarak agradese bá Kay Rala Xanana Gusmão hanesan inspiradór prinsipál durante ezisténsia “Sorgha Sorghum MBX-UAP” iha 16 Juñu 2022 to’o agora no bá futuru.
Agradese mós bá Diana Widiastuti ho ekipa hosi Indonézia ne’ebé sempre fó korazen, apoiu, dedikasaun no fahe koñesimentu kona-bá Benefísiu 10 hosi Sorgha Sorghum bá grupu iha sede MBX, Fatu Banco.
Ikus liu ekipa elaboradór agradese bá fontes hotu-hotu, espesialmente sesaun média Sorgha Sorghum MBX-UAP hahú hosi nasionál to’o munispiu hanesan Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima, Díli, Ermera, Lautem, Liquiça, Manatuto, Manufahi, Viqueque no RAEOA.
Ekipa Sorgha Sorghum MBX-UAP Timor-Leste ninia konselleiru prinsipál maka Kay Rala Xanana Gusmão no Prezidente MBX-UAP maka José Luís Guterres (Lugu).
Ho sira-nia natureza, inspira membru atu apaixona ho programa “Sorgha Sorghum MBX-UAP”. Tuir ambiente 4 abril 2021, povu Timor inkondisionál, nakonu ho be’e merak, isin no klamar falta ai-han bá moris. Bainhira timoroan mesak to’os na’in hader habokur rai maran iha Timor-Leste ho “Fini Sorghum”.
Tanba ne’e, iha 24 Juñu 2022 grupu ne’e simu kedan fini kilograma 1 hodi esperimenta kuda iha arredór MBX ho nia rezultadu signifikativu iha kolleta dahuluk nian 1 kg aumenta bá 5kg.
Progarama kuda Sorghum motiva nafatin grupu hodi kontinua servisu voluntáriu atu habelar fini ne’e hahú hosi aredór sede MBX-UAP, Fatu Banco, Tasi-Tolu to’o agora espanda ona bá munisipiu 11 inklui RAEOA.
“Ami elabrora manuál ne’e ho konteúdu espesífiku mak hanesan, Sorghum ho nia funsaun 10, di’ak b’a saúde, nune’e mós, halo prevensaun bá moras oin-oin, prosesu kuda Sorghum no Sorghum sai ai-han produtivu, sustentável hodi hadi’a nutrisaun familiar,” Ângela de Araújo hateten.
Ekipa elaboradór iha esperansa bo’ot katak, membru MBX-UAP no povu Timor-Leste iha interese atu lee manuál “HABELAR SORGHUM IHA TIMOR-LESTE” no konvida katak mai hamutuk kontribui bá rai ne’e ho kapasidade ne’ebé natón kaer metin bá prinsípiu Unidade iha Asaun no Progresu iha Futuru.
Livru manuál ne’e elabora ho vizaun ida katak, sei promove sorghum sai hanesan ai-han alternativu iha nasaun Timor-Leste no sai ba rai liur, Tane aas agrikultór sira nia moris di’ak ho dignu iha rai laran no rai liur, liu hosi negósiu no mós halo exportasaun iha futuru.
Alende ne’e, elaborasaun ne’e mós ho misaun ida katak, Sorgha Sorghum MBX-UAP sei motiva Timoroan sira hodi konsiensializa agrikultór sira atu bele kompriende no badinas kuda sorghum hale’u nasaun Timor-Leste; Sorgha Sorghum MBX-UAP sei promove no proteze mós direitu sosiál, ekonomia, kulturál, teknolojia, siénsia bá membru no sidadaun timoroan hotu; Sorgha Sorghum MBX sei hanorin Timor sira oinsá hadomi sorghum liu hosi konsumu no kuda iha sira nia rain rasik.
Objetivu hosi elaborasaun manuál ne’e atu halibur ema hotu bá kuda Sorghum iha Timor-Leste; Sei kria Kooperativa ba membru no sidadaun Timoroan hotu; Kria kampu servisu ba membru sira; Halibur ema hotu la hare ba suku ka grupu marjinalizadu, rasa, relijiaun, kultura; Haruka no halo tuir lalaok konstituisaun RDTL, no Lei oan sira seluk ne’ebé vigora iha Nasaun Timor-Leste. (*/Smnews)



Komentariu