Dezenvolvimento no Infrasturtura, Edukasaun, Geral

PM Xanana Inaugura Sentru Sosiál Padre Manuel Nunes Formigão Iha Tapo Memo

PM Xanana Inaugura Sentru Sosiál Padre Manuel Nunes Formigão Iha Tapo Memo

Smnewstl.com – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hala’o inaugurasaun bá sentru sosiál Padre Manuel Nunes Formigão iha suku Tapo Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, Sesta (28/06/2024).

Serimónia inaugurasaun ne’e akompaña hosi hosi Setór Privadu Timoroan ne’ebé lolo liman karim domin hodi fó hanesan, Silveiro Ferreira Maubere, I Zing Filipe, Oka Laran Di’ak, Star King, Montana Di’ak, Lourenço de Oliveira, Sançao Gomes, Nilton Gusmão no PT Bakti Timor Karya.

Serimónia ne’e marka prezensa mós hosi Embaixadara Portugál iha Timor-Leste, Manuela Bairos, relogioza no komunidade Suku Tato Memo.

Primeiru-Ministru konsidera sentru sosiál ne’e importante tanba ajuda tebtebes labarik no joven sira iha área edukasaun nian ne’ebé sai nu’udár patrimóniu Timor-Leste (TL) iha futuru.

Sentru ida-ne’e fó-hanoin katak, problema boot ida iha sosiedade Timorense no IX Governu tenke tau-matan maka hadi’a edukasaun.

Tuir Xefe Governu, problema boot iha área edukasaun maka falta kualidade ensinu, enkuantu ohin loron dijitalizasaun ne’e hamosu google prezudika liu tán situasuan ida-ne’e, tanba estudante sira hakerek traballu kopia hotu hosi google no ida-ne’e la hadi’a ajuda hodi hadi’a mentalidade.

Tanba ne’e, nia dehan, iha ensinu aprendizazen presiza iha duni profesores ne’ebé kualifikadu, tanba sei sai hanesan formadór atu forma ema hodi bá kaer rai ida-ne’e iha área hotu-hotu hanesan servisu tékniku, agrikultór, emprezáriu, membru Governu, deputadu bainhira bá Parlamentu karik tenke iha kualidade maibé kuandu laiha kualidade tanba rezultadu hosi forma ema la hun la dikin.

“Ita hotu sei tau-matan bá ida-ne’e hodi eduka ita-nia labarik sira. Ita-nia problema boot iha edukasaun maka falta koñesimentu kona-bá Lingua Portugueza. Tanba ne’e iha mandatu falta tinan haat ne’e, IX Governu sei halo buat hotu-hotu atu prepara didi’ak professór sira hodi bele garante prosesu ida ne’ebé di’ak atu joven sira futuru nasaun nian bele hatene saida de’it mak sei partisipa,” Xanana Gusmão hateten iha diskursu.

Primeiru-Ministru apresia bá Madre sira ne’ebé sei oferese ensinu Língua Portugueza iha fatin ida-ne’e no sei fó apoiu tomak ho kondisaun ida ne’ebé fatin seluk la hetan.

Nia konta tuir katak, foin lalais ne’e profesór balun hosi Maliana ba halo protesta, maibé Xefe Governu ne’e dehan tenke tuir regras hodi hanorin labarik sira ho kualidade, prepara didi’ak sira atu ikus-mai sira bele kaer rai ne’e. La’ós de’it hosi pré-eskolár, primária no sekundária maibé bá mós iha ensinu superiór.

“Parabens bá Irmã sira hosi Kongregasaun Reparadores de Nosa Senhora de Fátima. Obrigadu ba imi-nia atensaun bá edukasaun no asisténsia sosiál,” Xanana parabeniza.

Primeiru-Ministru apela bá entidade hotu-hotu, bainhira madre sira ne’e husu apoiu karik, fó ho laran no fó de’it bá tanba sira sei halo duni servisu hanesan agora daudaun sira halo iha fatin ne’e.

Lori Governu nia naran, Xanana agradese no sertifika entidade hotu-hotu ne’ebé lolo-liman hodi fó tulun no apoiu madre sira iha fatin ida-ne’e, liu-liu emprezáriu Timoroan sira ne’ebé halibur materiál oioin bá konstrusaun nian mak hanesan, Claricia Lay, BTK, Star King, Montana Di’ak, Jonize, Oka Laran Di’ak, Lourenço de Oliveira, Sançao Gomes no Nilton Gusmão.

“Obrigadu ba imi hotu ninia kontribuisaun sosiál, partsisipasaun sosiál hosi emprezáriu timoroan sira. Sira ne’e mak ajuda materiál hodi lori mai no halo servisu iha-ne’e,” Xanana mensiona.

Líder nasionál ne’e mós husu bá labarik sira hosi Tapo Memo ne’ebé halibur-an iha fatin ida-ne’e atu ho dedikasaun, aprende hosi Madre sira.

“Mai iha ne’e atu aprende no estuda makas. Madre sira haruka atu halo buat ruma tenke halo tuir. Tanba iha fatin ida-ne’e Madre sira hakarak duni atu prepara didi’ak imi iha área edukasaun no forma imi nia mentalidade, hadi’a imi-nia hanoin, hadi’a koñesimentu, liu-liu karákter atu ikus mai imi mak sei kaer rai ida-ne’e,” Xanana Gusmão fó atensaun.

Primeiru Ministru ne’e konta tuir katak uluk nia rasik hetan formasaun hosi nai lulik sira, hetan baku to’o tasak didi’ak mak rezultadu ohin loron maski ho sekundáriu de’it maibé konsege iha hanoin lu’an oitoan.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Alexandre Pires agradese bá Madre sira ne’ebé ho domin tomak hadomi duni povu Bobonaro espesialmente iha Memo.

Autoridade Munisipál ne’e mós agradese bá emprezáriu sira ne’ebé la kolen hodi halibur buat hotu-hotu atu oferese mai iha Madre sira to’o halo sentru formasaun ida ne’ebé boot no furak tebes iha Bobonaro.

Nia fó-hanoin ba inan-aman sira atu esforsu hodi lori oan sira mai iha fatin ida-ne’e atu aprende, husu atu aproveita halo didi’ak, aprende hosi madre sira ho professór sira ne’ebé mai hosi Portugál atu hadi’a mentalidade no hasa’e koñesimentu iha área edukasaun nian.


Istória
Iha oportunidade ne’e, Irmã Cristina Duarte Macrino reprezenta komunidade hodi haktuir kona-bá istória ezisténsia Sentru sosiál Padre Manuel Nunes Formigão hahú hosi tinan 2015 to’o 2024.

“Ita halo istória hamutuk no sempre hahú ho mehi no objetivu ida ho idealizmu ida planeadu atu halo buat di’ak ne’ebé boot-liu bá misaun ida, bá servisu ida, tuir espíritu reparadora: Koloka buat di’ak iha fatin ne’ebé nesessáriu atu bele hadi’a buat aat ho domin no fiar bá Maromak domin na’in ne’ebé sempre akompaña ita lorloron,” Irmã Cristina Duarte Macrino hateten.

Kongregasaun Reparadoras de Nosa Senhora de Fátima hahú misaun ne’e iha loron 13 Outubru 2011, loron ne’ebé hahú sama ain no hala’o misaun iha rai Timor-Lorasa’e.

Misaun desde tinan 2012 hahú ho dezenvolve projetu paralelu rua mak hanesan: edukasaun haree liu bá apoiu sosiál no asisténsia saúde bá populasaun ne’ebé mak hela besik.

Hahú ho edifisiu ne’ebé simples-liu maibé neneik bá neneik halo identifikasaun bá situasaun ne’ebé bele oferese kontribuisaun no oinsá hahú hosi dezenvolvimentu ida bá bem komún.

Iha fulan maiu 2012, Madre sira halibur grupu labarik sira ne’ebé ho idade entre tinan 9 to’o tinan 12, feto no mane, bainhira sira fila hosi eskola, halibur-malu iha fatin ne’e atu aprende hamutuk lian Portugés ho irmã nain-rua iha uma kiik no simples.

Ho tempu ne’ebé la’o, Madre sira halibur tán labarik sira, hahú hanorin sira atu halo komunikasaun ho lian Portugés, hananu hamutuk, halo atividade ho lian Portugés no hahú forma grupu bá dala uluk ho naran Grupu Pastorinhos de Fátima.

Iha tinan 2013 to’o 2015, halibur labarik barak liu tán, no ho ida-ne’e, nesesidade atu bele konstrui edifisiu ne’ebé boot komesa iha ona hanoin bá ida-ne’e, no hahú konstrui aula ho materiál tradisionál.

Iha memomentu ne’e mós labarik sira aumenta makas tanba sira hakarak atu intregra mós iha programa ne’ebé hala’o kada semana dala-tolu, hafoin sira fila hosi eskola.

Iha tinan 2015, totál iha na’in 120 hahú hosi eskola primária, hosi primeiru anu to’o sestu anu no ho kuantidade ne’e halo Madre sira hanoin ona oinsá mak prepara kondisaun sufisiente inklui nesesidade sira ne’ebé bele apoia sira-nia aprendizazen iha fatin ne’e.

Hosi ne’e, komesa hato’o nesesidade ho totál labarik ne’ebé iha bá Ministériu Solidariedade no Inkluzaun Sosiál no komunidade ko’alia ho Ministra Isabel Guterres, iha tempu ne’ebé konsege simu proposta projetu sentru sosiál Padre Manuel Nunes Formigão ho domin no deklara prontidaun atu apoia.

Padre Manuel Nunes Formigão hanesan hanesan titulár bá sentru sosiál tanba nia mak fundadór bá Kongregasaun ne’e.
Alende ne’e, nu’udár mós figura únika iha istória Fátima nian hafoin apariasaun Nossa Senhora pastorinhos na’in-tolu, Lúcia, Francisco no Jacinta, ne’ebé interroga kona-bá verdade ne’ebé mak Pastorinhos sira afirma, no kolabora atu nune’e verasidade apariasaun Nossa Senhora bele sai hanesan verdade konfirmada ida.

Kada tinan Madre sira sempre halo planu atividade ne’ebé mak dezenvolve ho kolaborasaun hosi ema di’ak sira ho ativista sira ne’ebé mai hosi Portugál.

Iha fulan Feverueiru 2021, hafoin Madre sira hetan tiha rai ida-ne’e, hahú realiza projetu ne’e ho ema laran di’ak sira ne’ebé apoia durante tinan haat nia laran.

Oras-ne’e daudaun iha labarik no joven hamutuk na’in 340 ne’ebé mak rejistadu iha-ne’e, labarik, adolesentes no joven ho idade to’o terseiru anu eskola pré-sekundáriu ne’ebé mak mai halibur malu iha sentru sosiál ne’e hafoin sira fila hosi eskola.

Iha tinan 2022 to’o tinan 2023, dezenvolve programa nutrisaun no seguransa alimentár ho ekipa programa, liderada hosi Joel Maria Pereira, departamentu ida iha Presidênsia Repúblika ne’ebé fornese hahán lorloron bá labarik na’in 86 hosi pré-eskolár ho má nutrisaun, inan-feton na’in 30 ne’ebé isin-rua ho distribuisaun super – sereal bá aldeia hamutuk 6 bá inan feton isin-rua, hanesan benefisiu ida ne’ebé sei kontinua iha fulan oin.

Hahú ohin, buat hotu diferente, buat hotu sei iha ninia fatin rasik, kondisaun ne’ebé di’ak loos, kapasidade atu responde planu ne’e sei kompetente liu no kreativu liu tán, nune’e kada ema bele partisipa no dezenvolve-an iha aula ne’ebé nakonu ho kontente, dinámiku no konsidera nu’udár sira-nia uma daruak nian, sira nia fatin ksolok nian, motivasaun no atividade aprendizazen sei lori duni rezultadu di’ak bá nasaun bonita ida-ne’e.
Objetivu
Objetivu hosi ezisténsia Sentru Sosiál Padre Manuel Formigão atu apoia no tau-matan bá labarik sira, adolesente no joven sira iha atividade hafoin sai eskola iha meiu-dia no prepara nesesidade bázika bá familia vulnerável sira.

Sentru sosiál ne’e iha ninia objetivu espesífiku maka fó kontribuisaun bá formasaun jerasaun foun, adolensente no labarik ho idade eskolár, formasaun sidadania, relasaun ema ho família, apoia estudu, dezenvolvimentu interasaun sosiál, profisionál, espirituál no asiténsia pastorál katekeze ho apoiu hosi ajente sira ne’ebé preparadu.

Alende-ne’e, ho dedikasaun iha apoiu primária sira, vizita pasiente sira ne’ebé idozu iha sira nia uma, tau-matan bá kuidadu saúde inan no oan, inklui oferese nesesidade bázika hanesan hahán bá populasaun.

Oferese formasaun bá estudante ho idade eskolár hahú hosi eskola pré-primária to’o pré- sekundária atu ho kreativu dezenvolve abilidade iha aspetu arte oioin hanesan: pinta, múzika no seluk tán.

Sentru Sosiál ne’e promove hela moto “Feto Forte, Nasaun Forte”, hodi fó klareza katak populasaun feto no mane iha Tapo Memo iha asesu ne’ebé hanesan bá oportunidade hotu-hotu.

Iha tinan 2024, Sentru sosiál iha planu atu implementa tema jerál ida kona-bá apoiu atu dezenvolve siénsia Língua Portugueza iha kontestu istória no identidade no iha tempu tuir-mai sei dezenvolve aspeitu sira ne’ebé iha valór umanizmu, sosiál no espirituál.

Sentru sosiál ne’e hetan apoiu hosi Ministériu Solidariedade no Inkluzaun Sosiál desde tinan 2015.

Partisipa iha serimónia inaugurasaun ne’e embaixadora Portugal iha TL, Manuela Bairos, konvidadu sira, Pároku Parókia Santa Cruz Maliana, Padre Valério Gusmão, madre sira, kolaboradór sira, autoridade lokál, komunidade no estudante sira. (*/Smnews)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: