Smnewstl.com—Ministru Administrasaun Estatal, Tomás do Rosário Cabral,akompaña husi Embaixadora Timor-Leste ba Nova Zelandia,Idelta Maria Rodrigues, ho Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima Miguel Armanda Cardoso,partisipa iha serimónia asinatura Memorandum of Understanding (MoU) sobre friendship city (Cidade amiga) entre Munisípiu Covalima (Timor-Leste) no Munisípiu Manawatu (Nova Zelandia) hodi hametin lasu amizade entre komunidade no autoridade husi Munisípiu rua ne’e rasik, no serimónia ne’e realiza iha Manawatu Community Hub Library Tui Mayo Room.

Prezensa husi Ministru Administrasaun Estatal iha eventu ida ne’e hodi asina nota entendimentu Cidade Amiga tuir baze legál iha faze desentralizasaun institusional ne’ebé mak nia kompeténsia ba poder polítika sei asume husi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE).

Iha intervensaun husi Majistra Feilding, Helen Worboys, hato’o katak ohin loron marka istoria iha ita-nia relasaun liu husi asinatura Memorandum of Understanding entre Munisípiu Covalima, Timor-Leste nomós Munisípiu Manawatu Nova Zelandia.Nova Zelandia envolve iha operasaun misaun ba Paz iha Timor-Leste no husi ne’e hahu kria relasaun amizade ho Governu no Povu Timorense. Husi misaun ne’ebé liu dekada ida ne’e, Nova Zelandia nia pesoal envolve iha misaun ba Paz fó ona asisténsia ba iha desenvolvimentu Timor-Leste ne’ebe mak foin hetan independénsia iha dekade 21.

Serimónia asinatura akordu kooperasaun ida ne’e, hanesan sinál ba kontinuasaun tinan naruk nian iha nivel lokál ne’ebé mak sei dezenvolve liu husi vontade di’ak, inspirasaun hamutuk, no servisu hamutuk entre sidade rua ne’e rasik. Maske komunidade ita nian hela iha diferente pasífiku, maibé ita kesi husi valor sira hanesan respeitu ba valor kultural, komitmentu ba kontribui dezenvolvimentu sustentavel no fiar katak relasaun ida ne’e sei halo riku liután ita hotu.

Nia hatutan, akordu kooperasaun ida ne’e area importante husi komitmentu autoridade entre nasaun rua nian mak sei koolabora iha area prioridade sira hanesan agrikultura ka pekuaria, traballador iha seasonal workers, edukasaun ne’ebé mak sei foku iha area agrikultura. Akordu ida ne’e ita iha komitmentu mós atu mellora relasaun entre komunidade no servisu hamutuk atu bele hasoru dezafiu no oportunidade hamutuk.Hafoin Ministru Administrasaun Estatal, hato’o intervensaun hodi hato’o apresiasaun profunda ba ospitalidade ne’ebé ita oferese mai ami iha sidade furak Feilding ida-ne’e. Ne’e hanesan onra ida atu hamutuk ho ita-boot sira ohin loron hodi sai sasin ba okaziaun simbóliku ida-ne’e, nakonu ho signifikadu no esperansa ba futuru iha relasaun entre ita-nia povu.

Asinatura Memorandu Entendimentu entre Munisípiu Covalima no Konsellu Distritu Manawatū ida-ne’e nu’udar enkuadramentu istóriku ida iha ámbitu kooperasaun desentralizada entre Timor-Leste no Nova Zelándia. Ne’e reprezenta parseria ida ne’ebé moris husi vizaun ida ne’ebé ita partilla kona-ba governu lokál hanesan motor ba dezenvolvimentu sustentável, promotór ba koezaun sosiál, no garante ba prosimidade entre Estadu ho nia sidadaun sira.

Inisiativa ida ne’e mosu iha tempu ne’ebé partikularmente relevante tebes ba Timor-Leste. Ami-nia nasaun tama iha faze desizivu ida iha prosesu konsolidasaun demokrátiku, ho foku atu harii administrasaun públika ida ne’ebé modernu, efisiente, no desentralizadu. Modelu desentralizasaun ne’e harii ho objetivu atu hametin autonomia Autoridade Munisipál sira, fó kbiit ba sira hodi responde di’ak liután ba nesesidade no aspirasaun husi komunidade lokál no hodi afirma sira-nia an nu’udar autór prinsipál iha dezenvolvimentu territoriál.

Iha kontestu ida-ne’e, estabelesimentu ba ligasaun kooperasaun direta entre munisípiu sira iha Timor-Leste,ho sira-nia omólogu estranjeirus la’ós de’it hetan benvindu, maibé mos ativamente hetan enkorajamentu husi Governu Timor-Leste. Ami haree parseria sira ne’e hanesan instrumentu estratéjiku ba transferénsia koñesimentu, dezenvolvimentu abilidade téknika, interkámbiu kulturál, no ko-kriasaun ba solusaun lokál sira iha dezafiu globál.

Tanba ne’e, ho satisfasaun, mak ohin loron ita asiste formalizasaun instrumentu ida-ne’ebé loke dalan ba kooperasaun ida-ne’e. Parseria entre Covalima no Manawatū bele iha forma oioin: husi hametin jestaun munisípiu no fornesimentu servisu públiku esensiál sira, ba to’o hasa’e rekursu lokál sira, promove protesaun ambientál, hasa’e turizmu komunitáriu, no enkoraja partisipasaun ativu husi foin-sa’e sira no sosiedade sivíl iha prosesu governasaun.
Aleinde parseria entre instituisaun sira, Memorandu Entendimentu ida-ne’e simboliza kompromisu ida entre povu sira. Kompromisu ida ba dezenvolvimentu inkluzivu, ba boa governasaun, ba dame ba tempu naruk, no ba dignidade umana. Kompromisu ida ne’ebé fó onra ba istória solidariedade nian entre Timor-Leste no Nova Zelándia, no harii fundasaun ba kapítulu foun ida iha kooperasaun fraterna, ne’ebé profunda iha respeitu malu no benefísiu resíproku.Ministru hatutan, papél krusiál ne’ebé hala’o husi autoridade lokál sira iha konstrusaun sosiedades ne’ebé reziliente, justu no demokrátiku. Nova Zelándia nia esperiénsia iha área ida-ne’e hetan rekoñesimentu boot no konsiderasaun aas. Prátika di’ak sira ne’ebé dezenvolve iha ne’e sai nu’udar fonte inspirasaun ba Timor-Leste, nasaun ne’ebé buka atu harii sistema governu lokál ne’ebé bele haburas inkluzaun, kombate dezigualdade, no asegura servisu públiku ho kualidade ba ema hotu.

Munisípiu Covalima lokaliza iha sikun loromonu Timor-Leste nian, Covalima hanesan rai ida ne’ebé iha dezafiu signifikativu no iha mós potensiál ne’ebé boot tebes. Ninia ema sira servisu makaas, solidáriu, no reziliente Nia foin-sa’e sira vibrante no kreativu. No lider lokál sira iha determinasaun atu transforma realidade territóriu nian liuhusi prosimidade, partisipasaun, no inovasaun.Autoridade Munisipál sira seluk iha Timor-Leste presiza tuir ezemplu ida-ne’e no loke-an ba mundu, hodi kuda relasaun iha kooperasaun internasionál ne’ebé hametin sira-nia kapasidade no habelar sira-nia orizonte dezenvolvimentu. Governu Timor-Leste iha nafatin kompromisu forte atu apoia inisiativa hotu-hotu ne’ebé bele promove desentralizasaun, governasaun lokál, no kooperasaun entre povu ba povu.

“Permite ha’u, molok taka, atu hato’o liafuan apresiasaun espesiál ida ba Embaixadora Idelta Rodrigues, ne’ebé ho nia esforsu inkansável atu hametin lasu entre Timor-Leste no Nova Zelándia sai louvável duni. Asinatura Memorandu ida-ne’e mós hanesan reflesaun ida husi ninia serbisu diplomátiku ne’ebé diskretu, persistente no efetivu. Hein katak akordu ida-ne’e ne’ebé ita selebra ohin loron marka inísiu ba kolaborasaun naruk no frutuozu entre Covalima no Manawatū. Ha’u hein katak ida-ne’e sei sai nu’udar fini ba esperansa, fo liman ba malun, no ba progresu, ne’ebé nia fuan sei fó benefísiu la’ós de’it ba jerasaun atuál, maibé mós ba jerasaun sira tuirmai iha ita-nia nasaun rua”Oportunidade ida ne’e Embaixadora Timor-Leste ba Nova Zelandia hato’o intervensaun sobre importansia no esforsu sira durante ne’e, hodi ohin loron bele realiza serimónia asina akordu kooperasaun sidade amiga ida ne’e, nia hatutan katak Priviléjiu ida ba Embaixadóra Timor-Leste iha Nova Zelándia, bele serbisu hamutuk ho autoridade lokál sira, partikularmente ho Konsellu Distritu Manawatū, atu reafirma ita-nia kompromisu hodi hametin kooperasaun bilaterál. Iha tinan dahuluk husi mandatu, espresa ona interese forte ba iha parseria sira sidade amiga ida ne’e, hanesan modalidade importante ida hodi promove kolaborasaun. Ho espíritu ida-ne’e hato’o mós benvindu ba Sr. Ministru ho nia delegasaun iha Nova Zelándia.

Hanesan esforsu ruma ne’ebé hala’o durante ne’e, fulan Outubru 2024, hasoru Koronel Martin Dransfield hodi aprezenta programa sira husi Embaixada no fahe mós informasaun kona-ba área potensiál kooperasaun nian, ho objetivu atu promove relasaun diplomátika ho parseiru estratéjiku importante sira no iha fulan Dezembru 2024, durante vizita ba Timor-Leste, Ministru Administrasaun Estatal ofisialmente simu Covalima nu’udar munisípiu ida-ne’ebé dedikadu atu hametin parseria ho veteranu sira husi Nova Zelandia. Ami planeia atu implementa parseria ne’ebé hanesan ho Palmerston North no Wellington City, foka liu-liu ba papél governu lokál hanesan instrumentu ida ba kooperasaun.

Iha intervensaun Embaixadora mos apresenta programa prioridade sira hanesan :
- Traballadór Sazonál sira: Harmoniza programa reintegrasaun ba traballadór sazonál sira ne’ebé fila, esplora rekursu adisionál ho parseiru sira, no asina tan Memorandu Entendimentu (MoU).
- Sidade Amiga sira: Promove komunikasaun entre ita-nia nasaun rua, identifika programa interkámbiu potensiál no garante simetria diplomátika tuir protokolu internasionál.
- Eskola Amiga sira: Estabelese parseria entre eskola sira, promove ligasaun online entre eskola sira no halo preparasaun ba pre-viajem ba estudante interkámbiu sira iha futuru.
- Ekonomia Azul: Esplora oportunidade sira ba diversifikasaun ekonómika sustentável.
- Transformasaun Dijitál: Implementa plataforma no instrumentu aprendizajen dijitál, dezenvolve kolaborasaun iha komérsiu dijitál no governu eletróniku, promove inkluzaun dijitál, seguransa siber no inovasaun iha governasaun dijitál.

Husi Programa prioridade ne’e, observa ona rezultadu signifikativu, liuliu iha edukasaun. Iha fulan Fevereiru Embaixada Nova Zelandia aumenta númeru Bolsa Estudu Manaki ba Timor-Leste husi 12 ba 35. Iha fulan Abril, Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) lidera delegasaun ida ba Nova Zelándia hodi halo diskusaun kle’an kona-ba programa Empregadór Sazonál Rekoñesidu (RSE).
Iha intervensaun adianta mós informasaun sobre komemorasaun aniversáriu proklamasaun independénsia ba dala 50 iha loron 28 fulan-novembru tinan 2025. Atu selebra enkuadramentu istóriku ida-ne’e, Embaixada lansa programa ida-ne’ebé hanaran “Um Dia com Timor-Leste e Nova Zelândia”, no haksolok atu anúnsia katak ema barak husi setór oioin hatudu ona interese atu vizita Timor-Leste hodi tuir serimónia selebrasaun Aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba dala 50.Serimonia ida ne’e hetan mós partisipasaun husi autoridade Sidade Fielding, Manawatu hanesan Adjuntu Mayor Señor Michael Ford, Xefi ezekutiva Señora Shayne Harris, Autoridade servisu edukuasaun, konselleiru, kapitaun Barrie Law no Señor Chris hnesan sidadaun Nova Zelandia involve iha Misaun ba Paz iha Timor Leste( */smnews)


Komentariu