Smnewstl.Com-Reprejentante Santa sé Vaticano iha Timor Leste, Monsenhor Marco Sprizzi, Deside Selebra Santa Missa ba dala Ikus Iha Timor leste (TL), iha Loron Kuarta Feira Cinzas ne’e Hamutuk ho Prizoneiros sira iha Prizaun Bekora.
Nune’e iha Loron 8 Fulan Marsu ne’e Monsenhor Marco Sprizzi Sei Husik Hela Timor Leste hodi fila ba Vaticano, hafoin kompleta nia Mandatu Durante Tinan Ne’en,nudar Reprejentante Santa sé Iha Timor Leste.
Iha Selebrasaun Missa ne’ebe hala’o iha Prizaun Bekora, Monsenhor Marco Sprizzi iha Omilia hatete,Missa hamutuk ho Prizoneiros sira importante tebes ,Tanba tuir Jessus dehan iha Evangelho “Hau mak Dadur imi mai Vizita hau”.

Nunsiu Apostoliku ne’e Espresa,hau mak hanesan Padre,Tanba Jessus hatudu nia A’an iha Hau,Tanba ne’e Hau mak iha Jesus nia fatin.
“Jessus dehan nia Dadur hela tan ne’e iha ita idak idak nian a’an, hanesan Vokasaun ida hodi hela iha fatin ne’e atu ita Bele mai Vizita sira Prizoneiros iha ne’e.”hatete Monsenhor Marco Sprizzi iha Nia Omilia iha Misa kuarta Cinzas iha Prizaun Bekora Kuarta ne’e (5/3/2025).
Mgr.Marco Sprizzi Dehan ,Ho Kuarta Feira Cinzas ne’e, fo hanoin ba ema hotu ,liu liu Prizoneiros sira iha Prizaun Bekora atu bele rekonsilha ida idak nian, no halo jejum no hasae orasaun ba maromak no na idak idak nian A’an.
“Ita idak idak hala’o orasaun hodi rekonsilha ita nia a’an iha ne’ebé deit tuir misterio maromak nian.” Nia Akresenta.
Enkuanto Prizoneiros sira ne’ebe dadaun ne’e Halibur iha Prizaun Bekora hamutuk ema 425 ,kompostu husi Labarik, Joven no Katuas.
Iha Biban ne’e Mos Ministro Justisa Sergio Hornai, Lori IX Governu Konstituisional nia Naran Agradese ba Reprejentante Sante sé Iha Timor Leste Monsenhor Marco Sprizzi, ne’ebe ho Ksolok Selebra Misa hamutuk ho Prizoneiros iha Prizaun Bekora, molok Husik hela Timor Leste.

Governante ne’e mós agradese ba Nunsio Apostoliku Vaticano Monsenhor Marco Sprizzi ba Successo tomak ne’ebé hala’o ona no successo Vizita Papa Francisco mai Timor Leste iha Tinan 2024.
Rekorda fali katak Durante Mandatu tinan Ne’en hala’o Misaun Reprejentante Sante sé Iha Timor Leste Monsenhor Marco Sprizzi, Konsege Alkansa Successo lubuk ida mak hanesan, Harii Edifisiu Nunciatura Apostoliku santa sé Iha Motael, Universidade Catolika Timorense (UCT),Tribunal igreja Katolika no Vizita Papa Francisco mai Timor Leste.
Molok ne’e mós Prezidente Republica José Ramos-Horta, kondekora ona Reverendísima Monsenhor Marco Sprizzi iha Loron 28 Fulan Fevereiro liu ba ,nudar Enkarregadu Negósius husi Nunsiatúra Santa Sé iha Timor-Leste, ho Grau Kolar Orden Timor-Leste,iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.
Monsenhor Sprizzi nia karreira diplomátika ne’ebé distintu abranje liu dékada rua hodi serbí Santa Sé iha Brazil, Estadus Unidus, Índia, Nepal, Koreia, Mongólia, Malázia, no ikus liu nu’udar Enkaregadu Negósius Rezidente iha Timor-Leste dezde Janeiru 2019.
Durante nia mandatu tinan neen iha Timor-Leste, Monsenhor Sprizzi servisu ho dedikasaun no efikasia hodi implementa Konkordata ne’ebé asina entre Timor-Leste no Santa Sé iha tinan 2015. Ninia realizasaun prinsipál sira inklui, asegura vistu ba tempu naruk ba misionáriu sira,kulmina iha aprovasaun ba lei espesífiku ida-ne’ebé fó lisensa rezidénsia tinan lima ba pesoál relijiozu sira.
Estabelese transparénsia no prestasaun ba kontas iha kontribuisaun anuál estadu nian ba Igreja ho relatóriu finanseiru komprensivu.
Asegura rekoñesimentu legál ba personalidade jurídika husi dioseze, paróquia, no kongregasaun relijioza sira iha Timor-Leste.
Implementa sistema rejistu ba kazamentu katóliku ho autoridade sivíl sira no fó apoiu ba estabelesimentu Universidade Katólika Timor-Leste nian,kria tribunál ekleziastiku sira hanesan trasa iha Konkordata.
Determina nomeasaun ba Bispu foun Baucau nian,Distribui maizumenus $12 millaun ba projetu sira ne’ebé fó benefísiu ba povu Timor-Leste, Lidera aprovasaun matadalan sira ba protesaun menór sira husi abuzu iha igreja.
Lidera konstrusaun edifísiu Nunsiatúra Apostólika foun ne’ebé furak iha Dili,Koordena vizita apostólika istórika dahuluk Amu-Papa Francisco mai Timor-Leste iha Setembru tinan 2024 ne’ebé lori Timor-Leste ba atensaun globál.
Orden Timor-Leste, onra aas liu nasaun nian, fó ba Monsenhor Sprizzi nu’udar rekoñesimentu ba ninia kontribuisaun exepsionál hodi hametin relasaun diplomátika entre Timor-Leste no Santa Sé, no ninia esforsu umanitáriu signifikativu ne’ebé fó benefisia sidadaun timoroan barak.
“Monsenhor Sprizzi la’ós de’it reprezentante diplomátiku ida, maibé verdadeiro amigo ba Timor-Leste no nia povu,” afirma Prezidente Ramos-Horta.
Prezidente Republika José Ramos Horta subliña , “Ninia esforsu ne’ebé la kole hodi hametin relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Santa Sé, partikularmente ninia servisu iha implementasaun Konkordata, ba servisu sira ne’ebé nia presta benefisia sidadaun timoroan sira durante tinan hirak-ne’e sai folin-boot tebes ba ita-nia nasaun.
Horta hatutan Foin lalais ne’e liu husi lideransa Monsenhor Sprizzi nian, Timor-Leste halo ona istória iha mapa globál ho vizita apostólika istórika dahuluk Papa Francisco nian mai Timor-Leste, Monsenhor Sprizzi nia legadu servisu, transparénsia, no dedikasaun sei hela ba tempu naruk depois ninia partida. Nu’udar rekoñesimentu ba ninia misaun ne’ebé inkansável mak Estadu rekoñese ninia kontribuisaun estraordináriu ho ita-nia onra aas liu.
Relasaun entre Timor-Leste no Santa Sé sai forte tebes dezde molok independénsia, hahú ho vizita istóriku Papa João Paulo II nian iha tinan 1989. Hafoin independénsia, Santa Sé estabelese relasaun diplomátika ho Timor-Leste, ne’ebé kulmina ho asinatura Konkordata iha 2015.
Tratadu internasionál komprensivu ida-ne’e regula kooperasaun iha setór barak, inklui edukasaun, servisu sosiál, vistu misionáriu, servisu kapelaun ba ospitál no prizaun sira, universidade, edukasaun relijioza iha eskola sira, patrimoniu kulturál, izensaun fiskál, no asuntu alfándega.
Iha loron 28 fulan-Fevereiru tinan 2025, Konferénsia Episkopál no Gabinete Primeiru-Ministru asina Akordu Anuál kona-ba kontribuisaun estadu nian ba Konferénsia Episkopál ba edukasaun, servisu sosiál sivíl, no governasaun interna igreja nian.
Bainhira refleta kona-ba ninia tempu iha Timor-Leste, Monsenhor Sprizzi espresa gratidaun profunda: “Hafoin tinan neen, ha’u sei husik Timor-Leste ho sentimentu riku tebes. Ha’u simu buat barak liu buat ne’ebé ha’u bele fó, liuliu kona-ba umanidade no relasaun pesoál sira. Timoroan sira-nia laran- di’ak, hamnasa, no ezemplu notável kona-ba rekonsiliasaun, identidade, no dignidade povu timoroan nian kona tebes ha’u laran profundamente. Ha’u sei lori sentidu reprezentasaun povu no nasaun ida ne’ebé ha’u hadomi.
Unidade povu timoroan nian mak buat úniku ida-ne’ebé ha’u sei sempre partilla ho ema seluk ne’ebé ha’u hasoru, ho orgullu hahi’i Timor-Leste.”
Monsenhor Sprizzi sei husik Timor-Leste iha loron 8 fulan-Marsu tinan 2025, hodi asume kargu foun nu’udar Prezidente Gabinete Traballu Santa Sé nian.
Antes ne’e mos Parlamentu Nasional Liu husi sesaun Plenaria Aprova mós Votu Louvor ba Monsenhor Marco Sprizzi ho votu Afavor 50 ,kontra 0 Abstensaun 0,nudar Simbolu Agradesemento ba Successo ne’ebe Halo ba Timor Leste.
(*/Smnews)
Jornalista: Javelino da silva



Komentariu