Arte e Cultura, Ekonomia, Turismo

Kaisidu Oan Lakoi Kompañia TL Cement Harii Fábrika Semente Iha Sira-nia Rai

Kaisidu Oan Lakoi Kompañia TL Cement Harii Fábrika Semente Iha Sira-nia Rai

Smnewstl.com 08-10-2021 (Dili) – Kaisidu Oan sira husi Munisípiu Baucau, sei la autoriza kompañia TL Cement atu loke fábrika semente iha sira-nia rai tanba konsidera projetu refere sei fó impaktu boot bá uma lisan 38.

Populasaun husi uma lisan 38 depozita konfiansa bá intelektuál Kaisidu Oan sira, hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, inklui líder órgaun soberania seluk, hodi hato’o sira-nia lamentasaun ne’e.

Porta-voz Intelektuál Kaisidu Oan, Marcelino da Costa Belo hateten, sira la halo Impedimentu bá dezenvolvimentu iha sira-nia rai, maibé, husu kompañia atu respeita área protejida iha fatin ne’e, no mós tenki halo diskusaun kle’an ho intelektuál kaisidu oan, nune’e bele iha solusaun ruma hodi bele hahú projetu refere.

“Ami la’ós atu bandu dezenvolvimentu, ami hakarak, maibé tenki involve intelektuál Kaisidu oan, kultura na’in ho povu halo debate ida-ne’ebé di’ak hodi determina fatin ne’ebé mak governu bele uza foti fatuk alkáriu no fatin ne’ebé labele, liu-liu área Waiwono ne’e área protejidu governu labele foti fó bá kompañia hodi harii fábrika no mós labele harii ponte-kais iha fatin refere,” dehan Porta-voz, Marcelino da Costa Belo, hafoin remata enkontru ho PM Taur iha rezidénsia Farol, Dili. Sesta ohin.

Sorin seluk, Prezidente Konsellu Veteranus Dili, Salustiano Belo ‘Uru’ mós husu governu atu haree legalidade kompañia TL Cement nian molok hahú implementa projetu fábrika semente.

“Ami hato’o ami-nia kestaun primeiru mak ami husu karik realiza duni projetu ne’e, governu no estadu Timor-Leste tenki legalidade kompañia nian, tanba kompañia nia sai hanesan investor ida nia mai atu investe iha ita-nia rain, ita-nia governu tenki-ser hatama fali osan 64%, empreza ida-ne’e mai ho 36%, ida-ne’e mak ami dúvida ho investimentu ida-ne’e,” dehan Salustiano.

Alemde ne’e, Salustiano hatutan, sira la aseita atu estadu fó fatin ne’e bá kompañia hodi tau ponte-kais iha área Waiwono, tanba, bainhira halo uma lisan, sira sempre tá tali tahan iha fatin refere hodi halo uma lulik.

“Segundu ponte-kais ami la aseita tau iha ne’ebá, tanba área ne’e área protejidu, uma lisan 38 ne’e ninia direitu hotu, bainhira ami-nia uma lisan atu halo karik, tenki foti tali tahan husi ne’ebá uluk naran futun ida, depois bele tá fila-fali tali tahan iha fatin seluk,” afirma nia.

Maibé veteranus ne’e dehan, maske sira la konkorda atu harii fábrika semente Timór iha fatin ne’e, tanba sira indika fali fatin seluk bá kompañia hodi harii fatin fábrika semente nian.

“Governu hakarak hola tomak fatin ne’ebá, maibé ami la aseita, ami fó nafatin i ami la aseita fatin ne’e, ami hatudu fali fatin seluk, ami la’ós la kopera dehan, lakoi ona ida-ne’ebá ema ida labele tama ona la’e, depois kompañia tun bá mak sei kopera hamutuk ho ami, ami sei hatudu fatin ne’e,” subliña nia.

Entretantu, ho kestaun ne’e, Xefe Governu, Taur Matan Ruak, husu intelektuál kaisidu oan sira, atu komunika ho parte kompañia TL Cement, nune’e bele iha solusaun ida atu bele hahú projetu ne’e.

Nune’e, bainhira fábrika semente ne’e hahú, labele estraga fatin kultura iha fatin refere, inklui uma lisan 38.

Alem de ne’e, kaisidu oan sira mós ofrese fatin Waiwono bá governu atu dezenvolve fatin refere sai fatin turízmu kulturál.(ant)


NOTISIA RELEVANTE


Komentariu

CITIZEN JOURNALISM
x
error: