Smnewstl.com—Aniceto Soares dos Reis

A. Hanoin ba dahuluk

Hodi selebra Loron Matebian, Finadu, Dia dos Defundos ka hari arwah, badu bii dua ka badu bii tei ini – iha dalen makasae, buka atu hateke husi lidun ida ba horizonte ida iha Lalehan ho rai nia leet, hodi análize kona-ba “hasoru malu ho matebian” husi dimensaun kultura no religioza, no mós oinsá timor-oan sira halo kombinasaun lojíka ida, hodi transforma sai kultura “akulturasaun” universal ba timor-oan hotu.

Dala ruma ema goza malu “Díli laran ne’e nakonu ho ema foho, sé la fiar haré iha tempu finadu de’it! sira nia matebian iha foho hotu, sira sei fila ba knua, Dili sei la barrullu tan” no teze ida ne’e fundamentada ho konsentrasaun atividade xavi iha Díli, no ema-hirak ne’ebé iha Díli fila ba knua, waihira loron bo’ot hanesan Natál, tinan foun, feriadu escolar, sau batar, sau hare ka finadu ne’ebé sai diskussaun iha artigu opiniaun ida ne’e no análize kona-ba “hasoru malu ho matebian” husi dimensaun relijiaun (hanesan ema katóliku) no kultura (hanesan ema ne’ebé husi foho no fila ba knua no determinadu eventu sira).

Artigu opiniaun ne’ebé loke dalan iha opiniaun seluk, explora husi liafuan goza malu “sira nia matebian iha fohohasoru malu ho matebain” hodi analiza kona-ba fiar ba existénsia klamar husi prespetiva relijiaun (katólika) no lisan (kultura) ne’ebé sai valór intangível no prátika iha real, ne’ebé ha’u, o no ita-hotu sei ba hasoru, komunika ho sira, halulik no halo orasaun iha loron Matebian, atu sira hetan grasa rohan laek iha kadunan eternidade ka rohan laek.

Definisaun kona-ba konseitu “hasoru malu ho matebian” bele entende husi dimensaun rua kona-ba fiar nian, relijioza no kultura, iha momentu ida mak, finadu ka loron matebian, ka iha dalen makasa’e “badu bi’I tei’ini, badu bi’I dua – sunu lilin moruk ka sunu lilin (tradusaun iha tétum) entre re-enkontru (kulutra) no reza ba salvasaun iha julgamentu ikus – penghakiman akhir zaman (katóliku).

B. Finadu iha tradisaun Timor

Hanesan bain-bain, kuandu besik ona loron finadu, loron matebain, dia dos defuntos (portuguéz), hari arwah (Bahasa indonézia) All Souls Day (Inglez) badu bi’I te’I ini ka badu bii dua (makasa’e), maioria ne’ebé hela iha Díli tenke viajen ba foho no balun ne’ebé hakna’ar-an iha foho, tenke fila mai vila, hodi selebra loron importante ne’e ho família, hodi halo orasaun, halulik no re-enkontru ho família ne’ebé hadomi liu no  husik ona mundu ida ne’e (mate ona), ba ona iha eternidade.

Histórikamente selebrasaun loron matebian, hahu ona iha sékulu 6, hodi membru kongregasaun Benedictus (Santo Benedito husi Nursia (480 – 543) ne’ebé mak sai protetór ba kontinente Europa no mos ba estudante sira)[1] sira mate ninia naran tau iha plaka, hodi rekorda ema ne’ebé mate, iha loron Pentekosta (ka loron espíritu Santo tun ba apsostlu sira) no selebrasaun ne’e sai univesál hafoin, kongregasaun Odilo husi Cluny define loron 2 fulan Novembru hanesan Loron ba Matebian sira iha tinan 998, ikus mai adopta mos husi kongregasaun Carthusian, katólika, igreija anglikana no Lutheran.[2]

História evangelizasaun tama iha Timor-Leste iha tinan 1515, maibé to’o artigu ne’e publika, ladauk hetan data inísiu selebrasaun loron matebian, maibé prátika ida-ne transforma ona sai kultura komúm hodi selebra kada tinan, no sai momentu reflesaun klean, momentu halakon saudades ba ema ne’ebé hadomi no husik ona mundu ne’e, hamulak (lisan) no harohan (relijiaun) ba klamar sira.

Loron ida antes ba loron finadu, ema ne’ebé ema ne’ebé mak nia família no parentes husik ona mundu ne’e, sei ba hamo’os rate no hanesan prátika bai-bain katak, antes reenkontru ka simu bainaka ruma presiza mós (ambiente mós), hodi sente konfortável no durante limpeza ne’e, memória kona-ba ema ne’ebé mak liu-ona, komesa rekorda nei-neik, saudades forte, no hakarak atu memória ne’ebé hamutuk repete hikas, maske ne’e imposível, maibé sentiment nu’udar humanu ida nunka trava, no ida ne’e mak sirklu moris katak iha inísiu (Nascimento) no iha ikus ida (falecimento), no saida mak eterniza (hakerek ho tinta riti no osan mean), mak memória murak, hahalok di’ak ka a’at, kariñu, domin, saudades ba hako’ak mak kontinua grava metin iha memória.

Normalmente iha eventu rua separadu (kultura no kreda) antes loron finadu, sempre ba igreija hodi rona missa requiem (Requiem aeternam dona eis, Domine) ka misa ne’ebé mak destiña ba ema ne’ebé mate ona[3], hodi nailulik sira fó bensaun no halulik ai-funan ne’ebé ninia sentidu domin, kariñu, laran luak, fraternidade ka sentimentu lutu[4] no lilin ne’eb’e tuir Rajagukguk at, al. (2025) katak, hanesan roman, esperansa no konsolla ba ema ne’ebé mak mate ona, rona múzika Kyrie Eleison katak, “Na’in hanoin ami” ne’ebé tuir kristaun hanesan husu Maromak nia laran luak no grasa.

Husi sikun seluk, katupa sai ai-han ne’ebé ligadu ho selebrasaun finadu, hafoin fila husi misa ka hirak ne’ebé la ba misa homan katupa, koir nu, prepara ruku no bumbu (pimenta) seluk, hodi bele tein katupa no mos oho balada sira (balun ho hamulak), hodi bele prepara ai-han hodi hasé matebian no iha fiar balun katak, waihira lalar metan “Black fly” ka nenek ruma mai han, iha fiar katak, matebian mak mai han hamutuk, ho ema moris. Maibé ba prátika hasé matebian ne’e tuir relijiaun hanesan lolos, hodi fundamenta ho parte ikus orasaun Credo (ha’u fiar) katak, mate sira sei moris hias, katak la iha existénsia klamar iha loron Matebian, maibé hanesan momentu atu oferese orasaun atu klamar sira iha Purgatóriu, bele hetan perdaun ba nia sala hodi ba lalehan no seluk ne’ebé maki ha pekadu inpedoável ba inferno iha loron julgamentu ikus – akhir zaman.

Ba timor-oan kultura pervalese, prátika sira ne’e kultura hasé ai-han ba Matebian, hamulak ba matebian atu husu matak malirin no protesaun, hafoin reza ho orasaun katóliku nian nebe’e reprezenta kombinasaun entre fiar katólika no costume sai kultura ida no depoiz hasé matebain, ai-han balun lori ba rate hodi han hamutuk ho matebian, tanba fiar katak, ne’e momentu reenkontru, halakon saudades, rekorda memória midar ka moruk ne’ebé hakat liu hamutuk durante sei moris.

Iha prátika balun, ai-funan ne’ebé mak karik iha rate leten, kahor ho fini hanesan fore, fore rai, batar, tanba selebrasaun loron finadu besik ona tempu udan, no ai-funan ne’ebé kahor ho fini, simboliza fahe fini husi ema moris ho matebian no ida ne’e ba fiar timor-oan, atu tenik katak, klamar husi ema mate ne’e la la’o do’ok husi moris lor-loron, no saida mak separa mak tempu no espasu, katak, isin lolon no I’is haketak malu, hodi isin ba rai no I’is (klamar) nafain horik iha mundu nia le’et, maske la haré no provas ne’e bele haré, wahira hasé matebian no liafuan seluk hanesan matebian la toba, kontinua fó matak malirin ba ita.

Husi faktu empíriku no waihira fó sentidu “pemaknaan” mak kombinasaun entre fiar katóliku no prátika konstume, hodi forma identidade kultura ida katak, kumpre no halo tuir prátika ne’ebé hanorin husi kreda no mós halo tuir prátika kultural ne’ebé forma dezde bei-alan sira, maske essénsia kona-ba existénsia klamar, entendimentu no fó signifikadu ne’e diferente tebes, maibé timor-oan sinkroniza diferensa ne’e sai kultura únika no lójiku, buat místiku husi kreda no kultura, hodi opta prátika real.

[1] https://katolisitas.org/bagaimana-ordo-benediktin-membangun-kebudayaan-eropa/

[2] https://www.detik.com/jabar/berita/d-6381982/sejarah-dan-makna-hari-arwah-sedunia-2022

 

[3] https://www.metrotvnews.com/read/N4EC4J8J-apa-itu-misa-requiem-ini-makna-tradisinya-dalam-gereja-katolik

[4] https://www.gramedia.com/best-seller/pengertian-dan-kata-kata-filosofis-tentang-bunga/

 C. Prezensa klamar no komunikasaun ho klamar

Iha sentidu adversu kona-ba prezensa ka ezisténsia klamar husi kreda (katólika) no bele nota husi parte ikus husi orasaun credo, “mate sira sei moris hias, moris foun sei mosu mai” hodi entende katak, moris ne’e hamoris ho I’is, wahira I’is ne’e haketak-an husi isin lolon, mak sei ba kaduan rohan laek nian, hodi hein justisa loron ikus “penghakiman akihir zaman”, haktuir iha evangellu Mateus 25:31-46. Enkuantu husi lisan nian bele entende katak, klamar ne’e nunka haketak husi ema moris, maske isin lolon la hare (mate) maibé klamar sei moris no ida ne’e bele nota husi liafuan ka lia hamulak sira, matebian la toba, matebian babeur, matebian tama sa’e ema (forma matebain komunika ho ema moris).

Saida mak kreda hateten kona-ba klamar? Credo inspira husi evangellu Saun João 5:27-29 katak, “tempu sei to’o katak, ema ne’ebé mak iha rate sei rona nia (Jesus Kristu) lian no sira ne’ebé mak halo ona buat di’ak sei sai no hader ba moris rohan laek, maibé hirak ne’ebé halo buat ladiak, sei moris hias atu hetan kastigu[1] no husi ida ne’e bele entende katak, selebrasaun finadu ho missa defuntos, ho intensaun ida atu reza ba salvasaun iha tempu julgamentu iha tempu ikus.  Julgamentu tuir Panjaithan et, al. (2023) deskreve prosesu ne’ebé Maromak ho intermediáriu Jesus Kristu, julga ema tuir ninia hahalok. Prosesu ne’e hanesan prinsípiu eksatologia – estudu kona-ba tempu ikus – akhir zaman, ne’ebé englobe moris hias husi mate, julgamentu no sentensa ba ema hotu.

Oinsa ho kultura nia entendimentu kona-ba klamar relasiona ho loron matebian? Ba kultura klamar la la’o do’ok husi ema moris no existénsia intanjível husi klamar, bele hare husi prátika sira hanesan, hasé matebian, lia hamulak sira “matebian la toba, matebian babeur, matebian fó matak malirin, matebian sa’e ema” no prátika seluk por exemplu atu bolu klamar ne’ebé mate rate la iha, lia na’in sira komunika no waihira lalar metan “Black fly” ka nehek ruma ne’ebé baibain moris iha uma tradisionál mak hatudu-an signifika katak, matebian nia klamar mak ne’e. Prátika ritual sira  tuir Sussanti (2015) ne’ebé sita husi Hadirman (2016), tékniku ka maneira ida atu halulik costume ida no adopta ona iha sosiedade ida no prátika ritual hamulak, hasé no seluk-tan tuir Rohtenbuhler (1998) katak, simbol sira iha ritual iha sentidu no asaun dupla, iha efetividade no powefull.

Fila ba afirmasaun inisiál “Sira nia matebian iha foho hotu – sira sei fila ba knua” husi prespetiva kultural, la’os de’it atu vizita rate ka semitériu, maibé kombinasaun espasu katak, husi entendimentu timor-oan nian, fatin ne’ebé mak kombinadu atu re-enkontru mak iha knua no uma lisan no seluk ne’ebé mak la biban prezente, mak bele sunu lilin no kari ai-funan iha Kruz bo’ot semitériu ida ka hasé iha uma, harohan no hamulak husi fatin do’ok, hodi tatoli sentiment re-enkontru, saudades no partilla memória moruk eh midar ho matebian sira, waihira sei moris.

Konseitu “hasoru malu ho matebian” fundamentada ho ida ne’e, husi prespetiva kreda nian, selebrasaun finadu, loron matebian, all souls day (ingles), badu bi’I tei’ini, badu bi’I dua (makasa’e) katak, reza ba salvasaun iha tempu julgamentu ikus, hanesan aktuir iha evanjellu Saun Mateus, ne’ebé julgamentu ne’ebé vale ba ema hotu “future reenkontru”, enkuantu kultura aprezenta prespetiva re-enkontru ho prátika ritual sira, konviksaun katak, matebain maske isin lolon ba rai, maibé klamar sei existe no hela hamutuk iha fatin lulik, uma lisan no mos iha fatin sagradu sira.

[1] https://yesaya.indocell.net/id634.htm

 D. Hanoin Maktaka

Hanoin ida ne’e dezenvolve ho liafuan goza malu ida! “Dili laran nakonu ho ema foho, sé la fiar haré iha tempu finadu de’it, sira nia matebian iha foho hotu, sira sei fila ba knua, Dili sei la barrullu tan” no Fila ba foho, hodi hasoru malu ho matebian, bele entende hanesan fila ba orjininalidade “ orjiem – mai husi ne’ebé”, analize husi prespetiva relijuaun (hanesan katóliku) no kultura (ema husi foho ne’ebé iha lisan).

Hodi entende “hasoru malu ho matebian” iha loron Loron Matebian, finadu, dia dos defundos ka hari arwah – Bahasa indonezia, badu bii dua ka badu bii tei in – dalen makasae, husi faktu empíriku no mos fó sentidu “pemaknaan” oinsá timor-oan sira, halo kombinasaun entre fiar katóliku no prátika konstume, hodi forma identidade kultura ida, maske iha diferensa entendimentu kona-ba existénsia klamar husi prespetiva kultura no relijiaun.

Loron Matebian – All Souls Day husi prespetiva relijiaun, momentu hodi reza ba salvasaun iha tempu julgamentu ikus no bele nota husi parte ikus husi kredo, “mate sira sei moris hias, moris foun sei mosu mai” hodi entende katak, moris ne’e hamoris ho I’is, wahira I’is ne’e haketak-an husi isin lolon, mak sei ba kaduan rohan laek nian, hodi hein justisa loron ikus. Husi prespetiva kultura, aprezenta prespetiva re-enkontru ho prátika ritual sira, ho konviksaun katak, matebain maske isin lolon ba rai, maibé klamar sei existe no hela hamutuk iha fatin lulik, uma lisan no mos iha fatin sagradu sira.

  1. Referénsia
  2. Rajagukguk, at.al (2025), Penyalaan Lilin di Kuburan (Suatu Tinjauan Dogmatis Tentang Penyalaan Lilin Pada Malam Natal Di Desa Selat Besar Implikasinya Bagi Jemaat Hki Tanjung Haloban), Jurnal Dinamika Pendidikan Nusantara, https://ejurnals.com/ojs/index.php/jdpn/article/view/3160/3807\
  3. Panjaithan et, al. (2023) KONSEP PENGHAKIMAN AKHIR ZAMANDALAM KITAB WAHYU 20:11-12, Pediaqu:JurnalPendidikan Sosial dan Humaniora, https://publisherqu.com/index.php/pediaqu/article/view/582/546
  4. Stefanus & Ingrid (2012), Bagaimana Ordo Benediktin membangun Kebudayaan Eropa?, disponível iha: https://katolisitas.org/bagaimana-ordo-benediktin-membangun-kebudayaan-eropa/
  5. Detik (2022), Sejarah dan makna hari arwah sedunia 2022, disponível iha: https://www.detik.com/jabar/berita/d-6381982/sejarah-dan-makna-hari-arwah-sedunia-2022
  6. Gramedia (2022) Pengertian dan Kata-Kata Filosofis tentang Bunga yang Penuh Inspirasi, disponível iha: https://www.gramedia.com/best-seller/pengertian-dan-kata-kata-filosofis-tentang-bunga/
  7. MetroTV (2025), Apa Itu Misa Requiem? Ini Makna Tradisinya dalam Gereja Katolik, disponível iha: https://www.metrotvnews.com/read/N4EC4J8J-apa-itu-misa-requiem-ini-makna-tradisinya-dalam-gereja-katolik

Saunders (1999), Kemanakah Jiwa Pergi Setelah Kita Meninggal Dunia?, https://yesaya.indocell.net/id634.htm

 (*/Smnews)