Smnewstl.com | DÍLI, 26 Marsu 2026 – Kompañia Nasional Esperança Timor Oan, Lda (ETO) iha loron 30 Marsu, sei hahú konstrusaun Parque Industrial iha Manatuto, ida ne’ebé konsidera hanesan inisiativa industrializasaun boot liu iha Timor-Leste.
Projetu ne’e prevé kria oportunidade servisu barak no kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasional.
Serimónia lansamentu primeira pedra ba projetu ne’e sei realiza iha zona industrial Beadi, Aldeia Carlilo, Suku Aiteas, Postu Administrativu Manatuto, husi tuku 09:00 dadér to’o 14:00 lokraik, ho prezensa Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.
Projetu ne’e involve investimentu entre miliaun 13 to’o 15 dólares amerikanu.
Durante faze konstrusaun, estimasaun hatudu katak sei kria postu servisu entre 150 to’o 200. Konstrusaun ne’e previstu katak sei remata iha Agostu 2027, fabrika sira sei komesa opera no sei kria entre 600 to’o 700 servisu diretu no besik 1,300 servisu indiretu.
Parque industrial ne’e sei inklui unidade industrial lima, hanesan fabrika produsaun kaixa, fabrika estrutura metáliku H-Beam, fabrika prosesamentu sardiña enlatada, matadouro no industria prosesamentu na’an, no fabrika ne’ebé benefisia ba háre.
Diretór Ezekutivu ETO, Nilton Gusmão, hatete katak, projetu ne’e importante tebes ba nasaun, tanba sei ajuda kria servisu no hamenus Timor-Leste nia dependénsia ba importasaun.
Nia mos subliña katak inisiativa ida-ne’e reflete komitmentu ETO atu fortalese setor privadu no diversifika ekonomia.
ETO, ne’ebé harí iha tinan 2000 depois independénsia, iha vizaun atu sai parseiru Estadu nian iha dezenvolvimentu integradu no sustentável.
Iha serimónia ba lansamentu projetu ne’e, sei iha mos sesaun interativu kona-bá papel industria iha dezenvolvimentu nasaun.
Partisipante sira inklui reprezentante Banku Mundiál David Freedman, Prezidente Câmara de Comércio e Indústria Timor-Leste Jorge Araújo Serrano, Diretór Ezekutivu TradeInvest TL Arcanjo da Silva, no membru Governu sira hanesan Ministru Justisa Sérgio Hornai no Ministru Komérsiu no Industria Filipus Nino Pereira.
Objetivu prinsipál husi projetu ne’e mak atu hamenus dependénsia ba bens importadu husi Indonézia, Tailândia, Vietname no Xina.
Iha tempu hanesan, projetu ne’e sei kria oportunidade servisu ba Timoroan sira no motiva agrikultór, peskadór no emprezáriu lokal atu aumenta produtividade.
Kada unidade industrial iha nia papel estratéjiku. Fabrika sardiña enlatada sei apoia Programa Merenda Eskolar, tanba ikan riku iha nutrisaun importante hanesan Omega-3 no Vitamina B12.
Fabrika estrutura metáliku sei suporta dezenvolvimentu infraestrutura no formasaun téknika ba jovem sira.
Matadouro sei garante produsaun na’an ne’ebé seguru no saudável, ho kontrolu kualidade rigorozu.
Fabrika háre sei fortalese autosufisiénsia alimentar no ekonomia rural, enkuantu fabrika kaixa sei ajuda hamenus kustu importasaun no apoia industria lokal.
Eskolla Manatuto hanesan lokalizasaun, projetu ne’e reflete estratéjia atu promove desentralizasaun industrial no prepara Timor-Leste atu integra iha ASEAN.
Hanesan membru foun, nasaun presiza prontu atu konkore iha setor industrial sira.
Parque Industrial Manatuto konsidera hanesan resposta konkretu husi ETO ba dezafiu ida-ne’e, ho objetivu promove diversifikasaun ekonomia no kria oportunidade ba povu Timoroan atu partisipa iha dezenvolvimentu sustentável.


Komentariu