Smnewstl.com Palásiu Prezidensiál, 15 Marsu 2023 Sekretáriu Estadu Edukasaun Portugál, António Leite aprezenta ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, disponibilidade governu Portuguéz hodi apoia dezenvolvimentu seitór edukasaun iha Timor-Leste.

ADVERTISEMENT
SCROLL FILA BA NOTISIA


Governante portuguéz anúnsia reforsu apoiu ba Eskola Portugueza Díli no planeia aumenta estabelesimentu eskola CAFE iha Munisípiu sira.

“Ha’u-nia prezensa loron hirak iha ne’e, hodi hatudu vontade governu portuguéz, hodi mantein no haklean servisu kooperasaun no kolaborasaun, ba benefísiu edukasaun, liu-liu ba língua portugueza, hanesan língua ofisiál Timor-Leste, tanba opsaun lívre no demokrátika, husi povu Timor-Leste, portantu, hatudu ami-nia vontade kontinua hakle’an kooperasaun no koolaborasaun,” hateten Sekretáriu Estadu Edukasaun Portugal, António Leite.

Lee Mós:
“Hasoru Malu Ho Matebian” Análize Ida Kona-Ba Artikulasaun Husi Adopsaun Valór Relijioza No Kultura Iha Loron Finadu”

Governu Portugéz deskuti ona ho Timor-Leste, kona-ba possibilidade aumenta espasu iha ba Eskola Portugueza Díli, hodi akomoda labarik no joven sira.

“Saida mak ami bele halo, mak possibilidade apoia Eskola Portugueza Dili, iha labarik no joven ho kapasidade boot liu, duke kapasidade atu simu, tanba ne’e ami tenke deside, rezolve ekipamentu iha fatin ne’eba, kria polu seluk no kria espasu seluk, ou kria eskola boot hodi fó resposta ba nesesidade,” Governante Portuguéz ne’e subliña.

Lee Mós:
Xefe Estadu Ho MNEK Singapura Diskuti Futuru Projetu Kooperasaun

Tuir António Leite, Portugal planeia atu aprova mekanizmu rekrutamentu ba professor sira, iha Eskola Portugueza ezistente, inklui Timor-Leste no sei reforsa formasaun língua la’ós de’it ba labarik, maibé ba adultu sira, hodi hakle’an sira-nia koñesimentu.

Lee Mós:
'Hurlele' Motor Husi Kotuk to'o Nain Tama Hospital, Polísia Sulan Kondutór Mikrolete Leticia ba Sela

Governu Portuguéz mós hatudu sira-nia disponibilidade hodi apoia pre-eskolar no formasaun ba professores ba eskola sira destinada ba labarik sira ho nesessidade espesial. (Smnews)