• INTRODUSAUN

Dezde 2018, konsertasaun politika ba formasaun governu, sempre sai hanesan kestaun komplexu husi bargaining politics to’o ajustamentu politika, atu hetan pontu konkordánsia ida ba finalidade ida ne’e no situasaun evidentemente kontribui ba impasse politiku, hodi prejudika estabilidade politika no ekonomika, no situasaun ne’e hetok a’at liu, ho situasaun pandémika  no dezastres naturais ne’ebé akontese iha loron 4 fulan Abril tinan 2021.

Passadu sempre sai referénsia no waihira sani ho rasionál mak lisaun pozitiva sira husi tinan hirak ne’ebé difícil, merese atu tane no ida ne’ebé la reflete ba moris sosiedade nian karik, tenke hewai, hodi homan realidade foun ba sosiedade no rai ida ne’e, tanba mudansa konjuntural sempre mai husi prosesu politiku ida ne’ebé konta ho partisipasaun ativa husi sidadaun nian.

Ema hotu mehi hakarak mudansa, husi konjuntra politika, situasaun ekonomika to’o kualidade moris ne’ebé tun drastikamente iha tinan hirak ikus ne’e. Nune’e, rezultadu husi eleisaun temi ida ne’e katak, mudansa ne’e mai husi kontribuisaun popular iha kabina de votus, hodi rezulta formasaun governu ida ne’ebé solida, hodi halo prosesu dezenvolvimentu, hadi’a gradualmente servisu publiku sira no hakbesik ukun ba povu, hodi sente saida mak essensia husi ukun rasik-an.

Diverjensia postura politika ne’e normal iha prosesu politiku ida tanba ne’e mak opozisaun deklara ona ” Colabora, mas não entra – não entra, mas coolabora” no husi modalidade ne’e mak hamosu konsertasaun ida ba bem komúm katak, konfiansa ne’ebe eleitoradu sira tula iha politiku sira, atu sai servidor ba ema hotu, sosiedade hotu no ba patria amada.

Husi kedas final mandatu husi governu anterior nota ona katak, disputa ba poder para de’it ona iha palku politiku, saída mak mak importante agora, mak tane konfiansa husi povu – Vox Populi vox Dei -, hodi forma ukun ida ne’ebé mak kontribui no haberan edifikasaun estadu, iha ne’ebé ema hotu, konsiente katak, sai parte integrante iha prosesu hotu ”sentidu pertense” no promove sosiedade inkluziva.

  • ANÁLIZE POSTURA ”COLABORA, MAS NÃO ENTRA”

Waihira akompaña sesaun debate programa husi loron 18 – 19 Jullu tinan 2023, bele interpreta ho rasionál postura polítika husi kada forsa polítika iha Parlamentu Nasionál no oinsá bele entende evolusaun polítika ba sustentabilidade governativa ba futuru.

Ho firmeza CNRT no PD apoia fortemente programa governu, PLP ho KHUNTO mos apoia no FRETILIN mai ho postura polítika ida katak, “Colabora, mas não entra – Não entra mas colabora,” apresenta husi Deputadu FRETILIN no Ex Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres,  bele significa apoia iniciativa nobre sira ne’ebé mak ezekutivu apresenta, maibé rejeita tama iha ukun, tanba sentidu estadu ne’e exige atu atua ho rasionál iha ezersisiu polítika Queremos defender e consolidar o Estado, condição indispensável para se criar uma Nação una, forte, sólida e indivisível pela qual sempre lutamos – deklarasaun Marí Alkatiri iha Facebook iha loron 7 fulan jullu tinan 2023” [1]

 Iha Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, halo apelu nasionál ida  iha inísiu debate progrma  “Mai ita hotu hako’ak kauza nasional foun ida ne’e. Mai hamutuk, ita luta ba ita-nia Estado de Direito democrático: ho kilat nebé naran vontade atu servisu, ho kilat-musan husi participação ativa no construtiva ida ke di’ak, hamutuk ho hanoin no visão ida de’it kona-ba Liberdade no Desenvolvimento! No katak visão ida ne’e la pertence ba IX Governo Constitucional, maibé pertence ba Povo Timor. Haré tuir katak Constituição da República Democrática de Timor-Leste, nebé rege (ka, regula) ita-nia Estado de Direito democrático, Konstituisaun ne’e la pertence ba Presidente da República, ka ba Governo ou pertence ba membros do Parlamento Nacional – pertence ba Timoroan hotu!” nota katak, apelu ne’e inisite ema hotu, atu hewai diferença iha vizaun politika no hateke ba oin, hodi tane kauza nasionál ida mak partisipasaun ativa no construtiva iha prosesu dezenvolvimentu nasionál no mensajen ne’e konvense ema hotu, hodi tane missaun nobre ne’ebé mak exekutivu mak sei dezempeña durante tinan lima mai.

Sim, ema hotu iha responsabilidade ba nasaun, reflete ba saída mak Prezidente Kennedy tenik katak, “labele husu ba nasaun saída mak nasaun atu halo ba o, maibé husu ba o nia-na, saída o halo ba nasaun”, katak responsabilidade ne’e, mak sisi ema hotu, atu hateke ba oin, hare obrigasaun ema ida-idak nia, nudar Timor-oan, patriota, nacionalista no estadista ida di’ak ba rai no povu ida ne’e.

Kada kna’ar ne’ebe ezerse iha hotu ninia valor, tanba ema ida, nu’udar elementu ida iha sociedade ida ne’e, kontribui tuir nia kbi’it, tuir nia profissaun hodi hari’i, haburas rai ida ne’e ““Na revolução não há trabalhos humildes. Todas as tarefas são igulamente dignas, revolucionarias. Desde o simples verador da rua, até ao Presidente da Republica, todos cumprem tarefas revolucionárias – todos trabalham para o progresso da Nação Timor-Leste, nossa Pátria.” Discurso do Presidente da Republica Democrática de Timor-Leste, Francisco Xavier do Amaral, por ocasião da investidura no Palácio de Lahene, no tan ne’e mak proklamador Xavier do Amaral hateten, servisu hot-hotu dignu no revolusionária.

  Nune’e, ukun ka opozisaun “construtiva no educativa” iha hotu responsabilidade ba edifikasaun no konsolidasaun estadu direitu demokrátiku, maske iha postura deklara dehan “colabora mas não entra”  maibé kna’ar ne’e mak assume iha valor ba sociedade, estadu no ba rai Timor-Leste no diverjénsia nuudar parte integrante iha prosesu demokrasia – Iha Demokrasia, maioria la signifika manan kbit tomak ba ukun kontra nesesidade hala’o prosesu inkluzaun. Nune’e duni, ita bele dehan inkluzaun iha prosesu ukun maka sai sasukat ba legitimidade ukun nian ba tempo naruk. – Mari Alkatiri no afirmasaun ne’e reflete ba governasaun katak, ukun hewai diferença, tanba ukun hotu, emar ne’ebe apoia ka opozisaun nian, tanba ukun ne’e responsabilidade no ba Timor-Leste tomak.

  •   SENTIDU HUSI BEM KOMÚM/KAUZA KOMÚM

Diverjensia politika iha sosiedade ne’e hola parte ona iha konvivénsia sosiedade nian, no husi diversidade opoiniaun ne’e, mak halo sosiedade sai dinámiku liu tan, aseita kualker diferensa iha sosiedade nia le’et, no ida ne’e mak halo sosiedade ida sai dinámiku no diversifikada iha prespetiva, analitiku, kritiku no vizionária.

Saida mak sei rezulta husi diferensa ne’e? diferensa pensamentu kritiku ne’e soin ida mos, katak, husi diferensa ne’e bele hamosu konsertasaun, fomula diverjensia sira ne’e hodi, produz vizaun ne’ebe mak ideial, kritiku, rasiosiniu no reflete ba realidade moris sosiedade nian, tanba ne’e mak bolu partisipasaun ativa no konstrutiva – tuir apelu husi Kay Rala Xanana Gusmão iha Parlamentu Nasionál – katak, ema hotu bele fo hanoin kritiku ba saida mak nasaun ida ne’e presiza – trabalho digno e revolusionário – tuir Proklamadór Francisco Xavier do Amaral.

Se buka analiza ho kle’an, politika la’os estatika maibe dinamika, maske nune’e persepsaun publiku husi ritmu dikussaun ne’e parese hanoin kona saida mak Sun Tzu hateten iha livru Seni Berperang ”alkansu prinisipal mak halakon inimigu – rival politiku- la presiza tun iha batalla” katak, postura politika hirak ne’e hatudu, katak la presiza halo ona explasaun ho forma detallada tanba opozisaun mos rekoñese ona ”Programa ne’e ba Timor-Leste”.

Nune’e mos iha palku polítiku, diverjénsia ne’e halo politiku sai dinámiku li utan, hodi diversidade prespektiva, vizaun, maibé tane a’as nafatin vontade popular – Vox Populi Vox Dei – Lian Povu nian lian Maromak nian – katak, oinsa jere povu nia lian ne’e, liu husi prestasaun servisu ne’ebe kualidade iha governasaun no postura ida ne’e mak assume la’os de’it forsa politika ne’ebe apoia governu, maibe ba kamada sosiedade hotu, katak, obrigasaun ema hotu atu haberan saida mak pozitivu ne’ebe hahu ona dezde restaurasaun independénsia.

Durante dékada ida ka husi 2007 to’o 2017 mak partidu FRETILIN sai hanesan opozisaun ida ne’ebé mak kritiku, hodi kontesta insiativa extra-ordinária ne’ebe governu aprezenta iha Parlamentu Nasionál hanesan projetu eletrefikasaun nasionál, estradas rurais husi impréstimu to’o Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál – PEDN ne’ebé mai husi konsulta intensa husi governu ba kamada sidadaun hotu iha Timor-Leste.

Bele imajina katak, waihira exekutivu aprezenta programa governu nian iha tinan lima, akompaña kedas ho pedidu votus konfiansa, opozisaun sei kritika maka’as saida mak governu atu aprezenta, tanba rivalidade politika ne’e mosu kedas husi palku politiku, maibé to’o iha Parlamentu Nasionál, postura ne’e muda 360 graus, no opozisaun apoia inisiativa ne’ebe governu aprezenta.

”Primeira vez mak debate iha Parlamentu, bele hatudu katak, ita, komesa ona hanorin ita-nia joven sira, sosiedade, maturidade politika, ida ne’e (deputadu sira reajen ho basa liman no Primeiru Ministru ho matan ben) , Ha’u tenke dehan se ida ne’e ba nafatin iha ita nia rai no povu, obrigadu, obrigadu, tanba la’os ita inimigu ba malu, maibè tanba povu ne’e, povu ne’e mak halo ita hamutuk, hamutuk iha hanoin, tanba ne’e mós maka lori naran governu ho partisipasaun ida kritika mais konstrutivu teb-tebes hosi imi hotu ha’u hakarak deklara iha ne’e katak, governu retira nia pedidu votu konfiansa, tanba imi fó tiha ona imi nia liafuan vale liu surat tahan ida,” simu ho basa liman no emosionante husi bankada parlamentar hotu no Prezidente Parlamentu Nasionál, deklara katak, debate ba programa governu la’o ho kritiku no konstrutivu.

Ex Prezidente PN Aniceto Guterres mos tenik ” FRETILIN colabora mas não entra ou não entra mas colabora, tanba programa ne’e ba Timor-Leste tomak” no Husi konta Facebook Sekretáriu Jerál FRETILIN no Koordenadór Plataforma Entendimtu, Marí Alkatiri anunsia orientasaun politika ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál katak, respeita votus eleitores no garante vida institusionál. ”La rasional bainhira ita la respeita sentido voto eleitores sira nian iha sistema ida demokratiku;  La rasionál mos bainhira ita hapara nia nesessidade atu haburas Kontinuidade atu bele hametin nia kultura no vida institucional.” Ho rasionalidade ida ne’e mak, dala ruma ida hare mudansa drástica husi postura polítika husi forsa politika sira.

 Iha loron  loron 20 fulan Jullu tinan 2023, hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão konsidera katak, postura polítika husi forsa politika sira iha Parlamentu Nasionál, hatudu mudansa mentalidade no afirmasaun atu konsolida estadu direitu demokrátiku, “Ho programa ne’ebé aprovadu signifika baze legál ona, legál de’it seidauk to’o, agora mak servisu komesa hahú, informa ona ba Xefe Estadu katak iha semana sira mai ne’e, sei okupadu tebes tanba sei haree orgánika governu ninian, depois aprova tiha orgánika governu nian, hodi define se mak haree saida, halo saida hafoin ida ne’e mak kontinua ho reuniaun ba orsamentu retifikativu”[2]

Husi afirmasaun politika lideransa polítika na’in rua, Kay Rala Xanana Gusmão no Marí Alkatiri mak dalan ba dezenvolvimentu sustentável sei nakloke, tanba kualkér inisiativa ne’ebé mak sei aprezenta hosi exekutivu, opozisaun ”edukativu no konstrutivu” sei kontribui, hodi hadi’a rai ida ne’e, hamoris ritmu dezenvolvimentu ekonómiku, hadi’a gradualmente kualidade moris sidadaun nian, no pozisiona Timor-Leste hanesan paíz dezenvolvidu.

Dala ida-tan, Diferensa vizaun polítika ne’e normal iha vida demokrátika, maibé sentidu estadu ne’e importante, atu espíritu rekonsiliador politika hamoris hikas, hanesan enkontru emosionál entre líder bo’ot na’in rua, Kay Rala Xanana Gusmão no Taur Matan Ruak ne’ebé sai rival polítiku iha tinan hirak ikus ne’e hasoru malu iha loron 19 fulan Juñu iha Palásiu Prezidensiál no Xefe Estadu, José Ramos-Horta mak sai sasin; “bom dia maun bo’ot ….. ha’u maun ki’ik, hako’ak malu ba!” Hateten Prezidente Ramos Horta. “Kondolensia ba ita-bo’ot – relasiona ho falesimentu espoza PM – (hako’ak malu), la’o ba, la’o la’o, la’o eh Likdoe” Tenik Xanana hodi hako’ak Primeiru Ministru Tama ba Sala enkontru iha Palásiu laran[3]. Hafoin ne’e, enkontru Prezidente Republika ne’ebe mak hamri’ik iha klaran no lider na’in tolu tula liman ba malu, hodi simboliza unidade, hodi lori rai ne’e ba oin.

Saida mak reprezenta husi postura politika iha Parlamentu Nasionál “Colabora mas não entra / não entra mas colaboraAniceto Guterres hatudu ona katak, experiência husi dekada ida, husi tinan 2007 to’o 2017, momentu ne’ebé FRETILIN sempre Walkout no iha possibilidade atu la akontese tan, la iha tan Kritika tendensioza, manobra no opozisaun sei sai apoiante – ”colabora mas não entra”  no postura politika ne’e evidentemente aprezenta pozisaun ida ne’e no reflete ba apelu husi Komandante ein Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, atu tane kauza nasionál ida mak partisipasaun ativa no konstrutiva ba prosesu dezenvolvimenu nasionál.

Mudansa konjunturál ida, evidentemente la se’es husi dispozisaun iha artigo 6 Konstituisaun RDTL hodi promove dezenvolvimentu intergradu no inkluziva ne’ebé Franz Magnis-Suseno assenta katak, estadu iha obrigasaun atu realiza bem estar sosial, ” Nasaun tenke hamoris interesse povu iha konjuntura justisa, liberdade no soliedariedade entre estadu…, bem estar komum tenke esforsa husi estadu, tenke formula hanesan bem estar ne’ebe ajuda realizasaun moris di’ak elementu husi sosiedade nian.”

Konsiente mos katak, kna’ar politiku ida la se’es husi saida mak Bispu Kardeal vietnamita François-Xavier Nguyen Van Thuan hateten, ”Bem-aventurado o político que tem consciência do próprio papel, Bem-aventurado o político de quem se respeita a honorabilidade, Bem-aventurado o político que trabalha para o bem comum e não para o próprio bem, Bem-aventurado o político que se considera fielmente coerente e respeita as promessas eleitorais, Bem-aventurado o político que constrói a unidade e, fazendo de Jesus o seu centro, a defende, Bem-aventurado o político que sabe escutar o povo antes, durante e depois das eleições, Bem-aventurado o político que não tem medo, sobretudo da verdade, Bem-aventurado o político que não tem medo da mídia, porque no momento do julgamento deverá responder somente a Deus.”[4] Katak, ukun la’os orgullu ida, maibe iha responsabilidade, rekere honestidade, lealdade, imparcialidade, abilidade atu ukun no responsabilizasaun ba aktu sira.

  •  GOVERNASAUN NO POSTURA “COLABORA, MAS NÃO ENTRA”

 Husi aprezentasaun iha Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão deklara katak, foku ezekutivu nia mak ekonomia no aposta mos ba dezenvolvimentu Kosta Sul ”Ami fokus ba ida ne’e la’os de’it osan maibe, sei fo empregu ba Timor, empregu kualidade ba Timor-oan sira, efeitus multiplikadores direitu no indireitu, ida ne’e mak importante, mikro pekenas emprezas, agikultura, turizmu, buat sira ne’e hotu, bele hare katak, tema sentrál bo’ot liu iha programa ne’e ko’alia kona-ba ekonomia, para alem de seitor saude ho edukasaun,” Garante Kay Rala Xanana Gusmão.

Husi esturutura programa governu nian bele nota katak programa governu nian nakfahe ba parte neen mak hanesan tuir mai ne’e:

  • Kontinuasaun afirmasaun ba estadu direitu demokrátiku
  • Kontinua ho dezenvolvimentu kapitál sosiál
  • Kontinua ho dezenvolvimentu infra-estruturas
  • Kontinua ho dezenvolvimentu ekonómiku
  • Kontinua ho konsolidasaun governativa
  • Boa governasaun no combate koorupasaun

Ba implementasaun projektu estratéjiku ida ne’e rekere nafatin konfiansa, “buat importante tebes ida husi cidadãos hotu-hotu – confiança! Confiança katak ita bele mantén paz social, ita bele hadi’a justiça no ita bele consolida instituições do Estado, né hotu nudar pilares fundamentais atu atrai investimento, hodi nune’e desenvolve ita-nia setor económico no social, husi dalan nebé sustentável – Kay Rala Xanana Gusmão iha Parlamentu Nasionál.”

Ho aprovasaun programa ezekutivu nian, signifika katak, roteiro ba governasaun ida ona no hein orsamentu hodi finansia iniciativa nobre ne’ebe mak konsta iha programa governu nian. Ho postura politika husi opozisaun no mos ho aliança entre CNRT no PD ne’e iha kadeira 37 iha Parlamentu Nasionál, biar opozisaun vota kontra ba kualker iniciativa mos, prosesu governasaun sei solida tanba koligasaun ne’e iha kadeira maioria absoluta tuir saída mak lei rekere, ezeptu ba kestaun seluk ne’ebé rekere 2/3. “Colabora, mas não entra” pozisaun interessante waihira analisa ho rasional, katak, postura politika atu kontra taka-matan la haré ba racionalidade dala ruma sei la akontese.

Nune’e, foku governu nian ba tinan lima mai, sei executa ho susesu, tanba vox Populi vox dei – lian povu nian lian Maromak nian, ne’ebe tatoli liu husi prosesu demokrátiku iha fulan Maio tinan 2023, ho firmeza katak, mudança ne’e nesesariu duni, tanba expetativa sidadaun nian mak hamoris hikas atividade ekonómika, kriasaun empregu, liberta povu husi extrema pobreza, subnutrisaun no problema komplexu seluk ne’ebe akontese iha sociedade. liu hosi maior aposta ba seitor produtivu, hodi garante independénsia ekonómika. “Quanto mais produzimos, mais felizes seremos porque desaparecerão fome e as doenças provocadas pela má alimentação – Nicolau dos Reis Lobato”.

  • KONKLUZAUN

Konjuntura politika atuál mais husi vontade popular ne’ebe mak transmite iha eleisaun ne’ebé realiza ona iha fulan Maio tinan ne’e. saída mak povu hakarak – vox Populi vox dei – mak estabilidade no bem estar tuir dispozisaun Konstituisaun RDTL artigo 6 kona-ba objetivu estadu nian.

Diferença vizaun politika ne’e hola parte iha konvivénsia sociedade nian no diferença sira ne’e, sai modalidade ida atu hamosu konsertasaun ida ne’ebe mak reflete duni ba nasaun no povu nia moris. Ida ne’e significa, “contra-ataques” entre rival politika ne’e para ona iha Palku, maibé saída mak lori ba meza diskussaun mak rasisioniu iha vizaun politika, hodi formula hanoin ne’ebe mak serve atu hari’i hametin no hadi’ak liu tan rai ne’e nia futuru.

Konstelasaun politika atual evidentemente favorável ba estabilidade politika ba tinan lima nia laran no pozisaun politika – Colabora mas não entra – mos indiretamente manifesta apoiu kondisional “la’os inkondisionál” ba exekutivu, hodi implementa programa sira ne’ebe mak  aprovadu ona, hodi hamoris ritmu dezenvolvimentu ekonómiku no hadi’a gradualmente kualidade moris sidadaun nian.

  • REFERÉNSIA:
  • Asembleia Konstituante (2002). Konstituisaun Republika Demokrátika Timor-Leste, artigu 6
  • Magnis-Suseno, Frans (1987), Etika politik, Prinsip Moral Dasar Kenegaraaan Moderen, Jakarta: PT Gramedia Pustaka Utama, Pag. 401- 403.
  • Programa Nuno Governu Konstitusionál (2023), Pag. 1 – 166.
  • Gusmão, M. (2018), Nicolau Lobato “Sabemos e podemos e devemos vençer”: Martinho G. da Silva Gusmão, PT Penerbit Dioma, Malang, Pag, 209 no 387.
  • Tzu, Sun (2022), Seni Berperang, PT Elex Media Komputindo, Pag. 17.
  • https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid0XaDSGY5yYKyTAzkxtg4rAS5kN97amd43JGynUPNeQHk12X5j46iUssA7T92KDHJGl&id=100044138694369&mibextid=Nif5oz
  • https://smnewstl.com/xanana-gusmao-pn-hatudu-mudansa-no-afirmasaun-ba-estadu-direitu-demorkatiku/
  • https://smnewstl.com/enkontru-emosionamente-entre-kxg-ho-tmr/
  • https://formacao.cancaonova.com/diversos/cardeal-relata-bem-aventurancas-do-politico/

https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid0XaDSGY5yYKyTAzkxtg4rAS5kN97amd43JGynUPNeQHk12X5j46iUssA7T92KDHJGl&id=100044138694369&mibextid=Nif5oz

  1. https://smnewstl.com/xanana-gusmao-pn-hatudu-mudansa-no-afirmasaun-ba-estadu-direitu-demorkatiku/
  2. https://smnewstl.com/enkontru-emosionamente-entre-kxg-ho-tmr/
  3. https://formacao.cancaonova.com/diversos/cardeal-relata-bem-aventurancas-do-politico/