Smnewstl.com – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hala’o vizita bá Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), hodi halo observasaun direta bá mákina CT scan ne’ebé iha loron hirak nia laran sai polémika iha públiku.
Primeiru-Ministru mós hasoru-malu ho Komisaun F Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé hala’o fiskalizasaun iha fatin ne’e, liu-liu haree mós kondisaun mákina CT scan.
“Hau mai iha ne’e hodi Haree makina sira ne’e ,loos duni iha makina ida mak foin dadaun sira halo manutensaun tanba ninia korente mak besik atu kotu .maibe sira mos dehan katak,aloka ona osan hodi sosa no antes dezembro remata to’o ona timor, “ Primeiru-Ministru hateten iha HNGV, tersa (17/12/2024).

Primeiru-Ministru mós haree direta katak, iha mós mákina impresora ne’ebé baibain utiliza hodi imprime rezultadu teste CT scan no seluk tán aat hela, ne’e duni iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2025 nian, rekomenda kedan atu iha Janeiru 2025 impresora ne’e bele hola iha Singapura no tenke to’o Timor.
Xefe Governu konsidera prezensa Komisaun F iha HNGV ne’e importante no di’ak tebes tanba bele haree direta ema ne’ebé mak mai halo manutensaun bá mákina sira ne’e loos ka la’e, buat seluk hanesan mákina MRI (magnetic resonance imaging) funsiona hela.

Iha fatin hanesan, Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapeútiku iha HNGV, Vidal Lopes esplika, mákina CT scan ne’e maka mákina ida ne’ebé klasifika iha ekipamentu ida ne’ebé sufistikadu no úniku mákina ne’ebé Timor-Leste iha, hafoin Governu sosa iha tinan 2017.
Vidal Lopes sita katak, iha loron hirak bá kotuk mákina CT scan ne’e sai issue boot to’o iha nível altu, hanesan iha Parlamentu Nasionál uza hanesan argumentu polítiku, maibé hanesan dirijente iha HNGV hakarak atu esklarese teknikamente bá publiku no povu enjerál katak, mákina ne’e detekta ninia tali korea mak iha problema oitoan no iha ona sinál atu kotu.
“Nune’e ami deside hodi halo deit Ezame ba Pasiente sira ho kategoria urjente.ezemplo pasiente ida monu ho pankada iha ulun,bainhira to’o mai ho kondisaun lakon sentidu,kazu sira hanesan ne’e mak presiza halo uluk CT SCAN tanba konsidera urjente,” nia esplika.
Antes ne’e, loron ida parte HNGV bele halo CT scan bá pasiente na’in-18 to’o na’in-20, maibé depois de mosu sinál iha tali korea atu kotu ne’e, dirijente sira deside hodi halo de’it CT scan loron ida na’in-neen to’o na’in-ualu tanba tenke kuidadu mákina ne’ebé ho folin milaun $1-resin.

Parte HNGV labele mantein ho ritmu halo CT scan bá pasiente na’in 18 to’o 20, tanba bainhira mákina ne’e aat maka sei paradu totál no paseinte hotu-hotu ne’ebé tama HNGV la’ós tenke halo CT scan maibé halo de’it bá sira ne’ebé iha duni indikasaun.
Tuir dadus, pasiente ne’ebé baixa iha HNGV 400-resin no sira ne’ebé konsulta esterna na’in 500 kada loron. Signifika mínimu, maibé hosi númeru ida-ne’e bele fó prioridade bá ida ne’ebé urjente duni.
Situasaun ne’e mós dirijente HNGV esplika ona bá Komisaun F no esplika teknikemente direta bá Primeiru-Ministru ne’ebé to’o hodi haree direta iha fatin ida-ne’e.
Solusaun atu halo fali mákina CT scan ne’e bele di’ak fali 100% maka dirijente sira HNGV nian fó ona responsabilidade bá kompañia estranjeiru ho naran OSEANU atu hadi’a ho determinasaun tempu antes tinan foun tenke di’ak ona 100% atu bele utiuliza hanesan baibain.
Tali korea hosi mákina ne’e tenke sosa iha Singapura ho folin $17.000 tanba Indonézia la iha.
CT scan ne’e hanesan mákina ida ne’ebé tékniku aliadu sira utiliza hodi halo teste atu halo diagnótiku ka halo deteksaun bá moras iha ema nia isin. (*/Smnews)



Komentariu